Nedostatak pedijatara već godinama opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu, tim više što su izazovi i potrebe pedijatrijske skrbi sve veći i to unatoč sve manjem broju djece. Jedan od razloga zasigurno je i "moderan" način života, odnosno sve veća izloženost djece ekranima mobitela i računala te manjak kretanja, što utječe na razvoj djece.
- Pedijatar brine o psihofizičkom zdravlju tako da je praćenje rasta i razvoja djeteta od neobične važnosti. Na žalost, slučajeva ekranizacije je sve više! – naglasila je poznata varaždinska pedijatrica dr. Mirjana Kolarek Karakaš.
- Izloženost djece ekranima usporava razvoj mozga, nastaju teškoće s pažnjom, razvoj govora je usporen. Djeca do dvije godine ne bi trebala biti izložena ekranima, a istraživanje Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba za cijelu Hrvatsku, pokazuje da ih je izloženo 79 %, osmero od njih 10 – napomenula je.
Ukazala je i da se primjećuje porast broja djece koja dobivaju odgodu za upis u prvi razred.
- Prošle godine to se odnosilo na oko 4000 djece, a osnovni uzrok odgode je bila psihofizička nezrelost. Izloženost ekranima jedan je od uzroka - istaknula je dr. Kolarek Karakaš.
Često se zaboravlja i na važnost kvalitete programa koji djeca gledaju, gdje se prednost daje sadržaju na materinjem jeziku.
- Danas djeca prije progovore na engleskom. Roditelji su ponosni na to, ali pitanje je koliko je ostvaren puni potencijal na hrvatskom jeziku. Ako je govorno-jezični razvoj uredan, nema štete od gledanja sadržaja na stranom jeziku – napomenula je.
- Problem je i u tome što dijete pred mobitelom ili računalom jednim klikom dobiva sve i to odmah. Ne uči se strpljenju, što će mu u životu trebati. Brze izmjene sadržaja smanjuju dugotrajnost pažnje i koncentracije. Podražaji iz vanjskog svijeta su sporijeg ritma pa djeci postaju dosadni i nezanimljivi – dodala je pedijatrica.
Istaknula je da dijete tek u dvosmjernoj komunikaciji s odraslima i drugom djecom ima priliku imitirati govor, verbalno izražavati svoje osjećaje i potrebe te iskazati emocije, što je neophodno za razvoj govora i socio-emocionalne zrelosti.
- Izlaganje nasilnim sadržajima može dovesti do nasilnog ponašanja i problema sa spavanjem. Plavo svijetlo iz ekrana ometa lučenje melatonina, hormona koji regulira spavanje. Američka pedijatrijska asocijacija preporučuje izloženost pred ekranom maksimalno jedan sat dnevno za predškolsku djecu – naglasila je dr. Kolarek Karakaš.
- Mali ekrani ne smiju služiti za umirivanje djece, niti zamijeniti dadilju. Važno je poticati igru s drugom djecom, igračkama i društvenim igrama. Potrebno je i bavljenje sportom, jer kretanje je bitno, a razvoju djeteta doprinosi i slikanje, glazba... Nijedan stroj ne može zamijeniti te aktivnosti u poticanju razvoja dječjeg mozga. Sve to je od velikog značaja za intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj – pojasnila je.
A da bi taj razvoj bio cjelovit, roditelji ne bi smjeli zanemariti svoju ulogu.
- Treba znati djetetu postaviti granice i biti dosljedan u provedbi svojih odluka - ograničiti vrijeme pred ekranom, pokazati svojim primjerom, okupirati dijete kućnim poslovima, provoditi zajedničko vrijeme vani... Trčanje i penjanje po drveću ništa ne košta, samo zahtijeva sudjelovanje roditelja. Problem je i korištenje mobitela za vrijeme jela. Nažalost, mnogi roditelji koriste mobitel za vrijeme obroka, kako neće djeca? Djeca su kao spužve, rade ono što vide. Sve ovisi o tome kakav im primjer pružimo! – poručila je dr. Kolarek Karakaš.
Što kad se pojave dječje gliste?
Što se tiče aktualne situacije u pedijatrijskim ambulantama, dr. Kolarek Karakaš kaže da se javljaju za ovo doba godine uobičajene bolesti.
- Uglavnom su to respiratorne bolesti: bronhitisi, upale pluća i upale uha. Slijede ih crijevne viroze i zarazne bolesti poput vodenih kozica, šarlaha te bolesti usta, šake i stopala. Od simptoma najčešći je kašalj koji roditeljima predstavlja veliki problem, osobito ako je promukli poput laveža psa, i može predstavljati opasnost. Savjetujem da djeca ne konzumiraju gazirana i u hladnjaku rashlađena pića, hladno mlijeko ili jogurt. Za virusne respiratorne bolesti karakteristična je rijetka, prozirna sekrecija iz nosa, uz suhi kašalj zbog iritacije dišnih puteva. Liječenje je simptomatsko – kazala je pedijatrica.
- Ovoga ljeta bilo je dosta lomova kostiju, sada se to smiruje, jer manje je tjelesnih aktivnosti na otvorenom. Relativno češće su upale spojnice oka, konjunktivitis, a primjećuje se i pojava dječjih glista kod vrtićke djece, na što treba obratiti pozornost. U tom slučaju sva djeca koja su bila u kontaktu sa zaraženim djetetom trebaju uzeti kemoprofilaksu: mebendazol, jednokratno 100 mg. Simptomi zaraze su svrbež anusa, češće i jače noću, zbog noćnog polijeganja jajašca oko anusa, zatim svrbež nosa i vrpoljenje noću u krevetu. Može biti popraćeno bolovima u trbuhu, mučninom, gubitkom apetita, bljedilom lica. Ako je zaražen jedan član kućanstva, svi ukućani trebaju primiti kemoprofilaksu. Za prevenciju zaraze važna je osobna higijena, pranje ruku poslije nužde, prije jela te kod svakog ulaska u kuću, ne stavljati prstiće u usta, održavanje urednih noktiju, izbjegavati gristi nokte, čišćenje okoline i posteljine – napomenula je dr. Kolarek Karakaš.
