- Unatoč pandemiji, podaci poslovanja u Varaždinskoj županiji za 2020. godinu pokazuju padove poslovanja po raznim kategorijama tek za nekoliko postotaka, što je dokaz žilavosti našeg gospodarstva koje je proizvodno i izvozno orijentirano - ističe Dragutin Gložinić, predsjednik HGK - Županijske komore Varaždin koji je iznio svoju analizu sadašnjeg stanja gospodarstva, ali i korake koje je nužno poduzeti kako bismo se održali na karti Europe, i to ne samo u gospodarskom, nego i u demografskom pogledu.
Unutarnje rezerve i kompenzacija
- Potpuno je jasno da su posljednje dvije godine u svemu, pa tako i u gospodarstvu, obilježene pandemijom. Oboljenja zaposlenika, uz tada nejasna očekivanja što donosi budućnost, te poremećaji ili prekidi opskrbnih i prodajnih putova kao i otežana mobilnost ljudi djelovali su poput šoka na tokove u gospodarstvu. No, ubrzo su se uspostavili novi režimi rada. Cijepljenje kao standard ponašanja ipak je došlo na svoje mjesto, a mjere Vlade Republike Hrvatske u bitnome su pomogle da ne dođe do značajnijeg zatvaranja tvrtki i do veće nezaposlenosti. U Varaždinskoj županiji podaci poslovanja za 2020. godinu pokazuju padove poslovanja po raznim kategorijama tek za nekoliko postotaka, izuzev djelatnosti smještaja i usluživanja hrane gdje se bilježe značajni gubici. To pokazuje žilavost našeg gospodarstva koje je proizvodno i izvozno orijentirano - ističe Gložinić, a s obzirom na svjetske razmjere pandemije, bilo je za očekivati, kaže, da će se stvoreni poremećaji pretočiti u povećanje cijena proizvoda, posebice energenata tj. da će doći do povećane inflacije.
- Ono što tvrtke mogu učiniti u ovoj situaciji je traženje unutarnjih rezervi u smislu racionalizacije proizvodnje te korištenje fondovskih sredstava za podizanje svoje produktivnosti kroz zelenu i digitalnu tranziciju. Za nadati se da će država naći načina da kompenzira gospodarstvu cjenovne udare kroz adekvatne aranžmane - govori naš sugovornik navodeći pritom i demografsku problematiku kao element koji dodatno komplicira sadašnji trenutak, ali i budućnost, kako u Varaždinskoj županiji, tako i na razini cjele Hrvatske.
Demografske mjere moraju osmisliti stručnjaci
- Ne samo da gubimo stanovništvo u apsolutnom broju nego i brzo mijenjamo dobnu strukturu, postajemo starije društvo. To će izazvati poznate probleme oko održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava. I mnogi će proizvodi i usluge morati biti prilagođeni tom procesu, kao što su prilagođena prehrana, odjeća, lijekovi i sl. U našem dijelu razvijenog svijeta već se uvelike radi na tome - napominje te smatra da su dizanje tehnološkog nivoa te demografske mjere glavni pravci u kojima država mora djelovati.
- Što se tiče demografskih mjera njih moraju osmisliti stručnjaci. One strateške mora realizirati Vlada Republike Hrvatske. Zagrebačka je priča u tom smislu vrlo poučna, mislim da bi one trebale ići u pravcu da se na nivou države potiče obitelj i roditeljstvo, primjerice, kroz osiguranje smještaja mladim obiteljima. Zatim na način da roditelj radi dio radnog vremena uz subvencioniranu punu plaću, da se izgrade vrtići i sl. Važnu ulogu moraju imati i jedinice lokalne samouprave te tvrtke kojima je u interesu zadržati dobre radnike - zaključuje Gložinić.
Bez razvoja sveučilišta nema ni tehnološkog napretka gospodarstva
Onaj drugi segment gdje mora doći do pomaka, ako želimo viši standard, jest dizanje postojećeg tehnološkog nivoa i poticanje uvođenja i rasta novih tehnologija, smatra naš sugovornik, jer "viši standard življenja nije moguć ako se život društva bazira na niskoakumulativnoj proizvodnji".
- Naravno, svaka je zaposlenost dobra, no ne možemo pobjeći od nadolazećih novih tehnologija - ili ćemo ih usvajati ili ćemo pasti još dublje. Država prvo mora uspostaviti dugoročne poticajne mjere - investicijske, porezne i sl. Isto tako tvrtkama treba omogućiti poticaje i povoljne kredite za tehnološka unapređenja - navodi Gložinić.
Prvi korak je da tvrtka napravi sveobuhvatnu analizu stanja tehnologije te sukladno tome izradi projekte uvođenja tehnoloških inovacija, primjerice; učinkovitiju organizaciju rada, uvođenje LEAN principa, ERP sustava za planiranje proizvodnje, automatizaciju i robotizaciju procesa, digitalni marketing itd. U svemu tome važnu ulogu ima obrazovni sustav i posebno sveučilišta.
- U HGK se zalažemo da se posebno prepozna interes gospodarstva te da te institucije imaju centre gdje se može ciljano educirati radnike i stručnjake. U tom smo se smislu zalagali i surađivali na tome da u Vladin Razvojni sporazum sjever Hrvatske uđu i Kampus FOI i Znanstveno-tehnologijski STEM centar Sveučilišta Sjever. Oba projekta moraju imati snažnu misiju da jednim značajnim dijelom stoje na usluzi gospodarstvu. Ostali projekti tog sporazuma važni su u infrastrukturnom i gospodarskom smislu za našu županiju. Isto vrijedi za projekte koji će proizaći iz ITU mehanizma. Ono što, ipak, moram primijetiti jest bojazan da bi previše sredstava moglo otići u opću infrastrukturu u odnosu na gospodarstvo. Jer, ipak vrijedi ona stara: prvo kravica pa onda štalica.
