Ova svetkovina jedna je od tri Gospine svetkovine u liturgijskoj godini. Uz ovu svetkovinu to su bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije i uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa. Bez obzira o kojoj je Marijinoj svetkovini ili blagdanu riječ, mi kršćani pozvani smo u Mariji gledati zagovornicu, ali i uzor života, kako to ističe Drugi vatikanski sabor, koji u Mariji prepoznaje ulogu pomoćnice Crkve i istovremeno u njoj vidi model ili uzor Crkve.
Mi katolici lako prihvaćamo Mariju kao zagovornicu, ali nam je zato puno teže shvatiti kako nam Marija može biti primjer. Svetkovina je ustanovljena kao odgovor na utjecaj kasnogrčke filozofije koja je već u V. stoljeću počela nijekati istinu da je Marija Bogorodica. Crkva je na III. općem saboru u Efezu 431. godine svečano proglasila vjerskom istinom da je Marija ne samo Kristorodica već i Bogorodica. Najstariji crkveni pisci ostavili su nam jasne potvrde te vjerske istine. Sv. Tertulijan kaže da je od Marije Bog rođen, a sv. Ignacije Antiohijski da je Marija rodila Boga.
Časteći Mariju kao Bogorodicu, Crkva u tom nazivu ispovijeda svoju vjeru u veliku tajnu utjelovljenja, po kojoj su u Kristu, u jednoj osobi, sjedinjene dvije naravi, božanska i ljudska. Molitve krunice i anđeoskog pozdrava, koje su sastavljene od Zdravomarija, podsjećaju nas na trenutak u ljudskoj povijesti kad je Riječ tijelom postala i nastanila se među nama po vjeri ponizne Gospodnje službenice, žene, po kojoj je Bog dobio ljudsku narav. Tu veliku tajnu, koja je za nas označila početak boljega svijeta, ispovijedamo upravo na početku građanske godine. Danas Crkva slavi i Svjetski dan mira, koji se od 1967. slavi u svim katoličkim zemljama.
Ako nam ičega treba, onda je to mir. Molimo Isusovu Majku neka nas zagovara kod Sina te nam podari svoj mir! Tu temu u današnjoj liturgiji osobito izražava svečani svećenički blagoslov iz prvog čitanja koji je u svojim željama da nas Gospodin blagoslovi i čuva, da nas svojim licem obasja i milostiv nam bude i da svoj pogled na nas svrati i mir nam donese, uključio sve ono najbolje što danas, na Novu godinu, možemo poželjeti jedni drugima. Tim riječima hramski su svećenici blagosivljali hodočasnike u Jeruzalemu. Budući da smo i mi svojevrsni hodočasnici na putu u vječnost u zajedništvu s Bogom, taj je blagoslov upućen nama i našim obiteljima, našim župama, našim kolegama na radnom mjestu.
Današnje nas evanđelje požuruje i potiče da ne odlažemo traženje Boga. Na tom putu On će nam uvijek biti poticaj. Svima želim sretnu i blagoslovljenu, mirom i zadovoljstvom ispunjenu, novu 2016. godinu.
