SILJEVEC Komisija za zaštitu prirode HPS-a: Iza cijele priče o kamenolomu stoji politika! Foto: Grad Ivanec

SILJEVEC Komisija za zaštitu prirode HPS-a: Iza cijele priče o kamenolomu stoji politika!

vv | 1.12.2022. u 12:00h | Objavljeno u Našim krajem

Politički kontekst priče jasno se iščitava iz brzine ishođenja pojedinih dozvola te iz izjava protagonista, od vlasnika tvrtke koja je dobila koncesiju za istraživanje do izjava pojedinih političkih aktera

Na inicijativu predsjednice ivanečke Speleološke udruge Kraševski zviri Vinke Dubovečak, aktualne dopročelnice Komisije za Speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, u društvenom domu u Ivanečkoj Željeznici u utorak je, 29. studenog, održan sastanak predstavnika Komisije za zaštitu prirode HPS-a s gradonačelnikom Ivanca Miloradom Batinićem, predstavnicima MO-a i Eko udruge Naša Ivanščica.

>>Geomin ne odustaje od Siljevca: ”Peticija protiv kamenoloma je lokalni folklor onih koji taj kraj preziru”

Uz pročelnika Komisije Davora Škrleca i tajnicu Sanju Škrlec, u radu skupa sudjelovali su i članovi Ivan Martinić i Nenad Buzjak. Riječ je, redom, o profesorima na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (FER, PMF, Šumarski fakultet), koji su u svojim strukama autoriteti i koji daju svoj puni stručni, znanstveni, savjetodavni i konzultantski doprinos naporima da se zaustave uznapredovale inicijative otvaranja kamenoloma Siljevec na Ivančici. U radu sastanka sudjelovao je i predsjednik PD-a Ravna gora iz Varaždina Dubravko Šincek.

>>KAMENOLOM SILJEVEC "Nikakav zahtjev za Studiju utjecaja na okoliš nije stigao u Ministarstvo"

Na sastanku je gradonačelnik Batinić informirao goste o širokom spektru aktivnosti koje je po tom pitanju dosad proveo Grad u onom dijelu u kome može djelovati. Izvijestio je da je peticiju Grada protiv kamenoloma potpisalo gotovo 10.000 građana, da je peticija upućena Vladi RH i Saboru te varaždinskom i krapinsko-zagorskom županu, a odrađeno je i nekoliko sastanaka u resornim ministarstvima.

Bez reakcija i očitovanja

Kako su u tijeku 3. izmjene i dopune Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije, a pošto Grad Ivanec, po zakonu, nije stranka u postupku koja bi mogla davati primjedbe na plan susjedne županije, poslan je dopis Varaždinskoj županiji i županu Anđelku Stričaku i Zavodu za prostorno planiranje (koji jesu stranke u postupku) sa zahtjevom da reagiraju u interesu zaštite građana Ivanečke Željeznice i okolice.

kamenolom3.jpg

Sličan dopis, kojim je upoznat sa stavom Grada Ivanca, ali i s revoltom i prosvjednim raspoloženjem građana kojima bi otvaranje kamenoloma upropastilo život na ovome području, upućen je i krapinsko-zagorskom županu Željku Kolaru. Ni s jedne strane Grad Ivanec na upućene dopise nije dobio nikakve povratne odgovore ni očitovanja.

Uz zajedničko opredjeljenje da se Ivančica naprosto mora zaštititi, jer će u slučaju otvaranja kamenoloma svi koji stanuju u blizini biti pogođeni i financijski upropašteni, u nastavku se (i na temelju iskustava iz drugih velikih projekata koji su se provodili širom Hrvatske i koji su također bili praćeni invazivnim zahvatima u prirodu), razgovaralo o argumentima koje, po ovom pitanju, može iznjedriti Komisija za zaštitu prirode HPS-a i s njima se uključiti u predstojeću javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš.

Pravo građana na zdrav život

Argumenti su brojni, neki od njih i vrlo snažni, a potrebno ih je pronaći i sistematizirati što više s jedinim ciljem, a to je da se zaustavi otvaranje kamenoloma, jer nikakva eksploatacija mineralnih sirovina i korist od koje bi profitirao privatni poduzetnik ne može biti važnija od prava građana na zdrav život.

kamenolom2.jpg

Kako je rečeno, umjesto da država učini sve da područje poput Ivanečke Željeznice demografski revitalizira, a za što ono ima potencijala i pokazuje mogućnost, ona ga, naprotiv, ovakvim inicijativama uništava i tjera ljude da se isele.

U tom kontekstu naglašeno je da iza cijele ove priče stoji politika, što se jasno može iščitati i iz brzine pojedinih postupaka, iz izjava njenih protagonista (od vlasnika tvrtke koja je dobila koncesiju za istraživanja, do drugih političkih aktera) te je ocijenjeno da će, isto tako, dobiti i politički epilog.

Nakon sastanka, predstavnici Komisije za zaštitu prirode su u pratnji domaćina obišli lokaciju na kojoj je predviđeno otvaranje kamenoloma Siljevec na površini od 27 ha.