Devastacija zaštićenog ekološkog područja, ekocid, ugrožavanje izvora pitke vode na Ivančici, demografska katastrofa - već tjednima su dodatne brige stanovnika Željeznice i I. Željeznice, ali i dijela šireg ivanečkog područja, koji u potencijalnom kamenolomu vide isključivo interes privatnog kapitala te ogromnu zaradu pojedinaca. I ne misle samo oni tako, s njima se slažu mnogi - od raznih udruga i saborskih zastupnika do ljudi iz struke. S druge pak strane investitor Stjepan Jug, direktor tvrtke Geomin, od svog nauma ne odustaje i uvjerava kako ovom kraju, iz kojeg je i sam rodom, želi samo najbolje.
>>Sandra Benčić protiv kamenoloma: Koncesije lokalnoj zajednici bijedne, a šteta nepovratna
Projekt kamenolom
- Na cijeli projekt gledam kao poslovni čovjek. To malo resursa što imamo treba iskoristiti. Mi sirovine nemamo, a ovdje ima materijala za 40 godina. Potencijalni kamenolom bio bi 1680 metara od prve kuće u I. Željeznici, radnje kemijski nisu štetne, buka je smanjena i nije opcija da ćemo napraviti nešto štetno. Projekt je od velikog interesa za cijeli sjeverozapadni dio zemlje zbog kvalitete i vrste sirovine, kao i zbog projekata koji se u godinama pred nama planiraju provesti – brza cesta, željeznička pruga, obilaznica Ludbreg, projekata na području Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije – govori i dodaje kako je spreman pred rezigniranim mještanima Željeznice i I. Željeznice iznijeti svoje argumente, no samo ako mu osam dana prije upute dopis.
- Do danas se nisu udostojili kontaktirati me. Sve je ostalo na pljuvanju i nabacivanju blata u javnom prostoru – kaže investitor.
Peticiju protiv otvaranja Siljevca, kojom je prikupljeno više od 8000 potpisa, i dalje naziva “lokalnim folklorom onih koji preziru cijeli sjeverozapadni dio Hrvatske”.
- Peticija je lokalni folklor onih koji onaj kraj preziru, što znači i taj sporni dio I. Željeznice, iz samo njima poznatih razloga i koriste to za vlastitu promociju, ili su zbog neznanja ili slabe informiranosti to doveli na nivo potpisivanja peticije – istaknuo je Jug i pozvao inicijatore peticije da “ponude rješenja kako izvesti navedene projekte ako za njih nemamo sirovine, a osnova je kamen”?
Proturječne informacije
- Nadalje, Studijom utjecaja na okoliš će se utvrditi potencijalne mogućnosti zahvata u prostoru kao i mogućem pravcu izvoza materijala u slučaju da dođe do dodjele koncesije. Nije nužno da promet ide preko I. Željeznice. Prema idejnom projektu trasa ide južnom stranom ispod Pokojca te izlazi na županijsku cestu ispod bivšeg kamenoloma Belski dol. Sama javna rasprava uključit će i stanovnike I. Željeznice, bit će im podastrte sve opcije, među kojima i možebitna otprema materijala – kazao je, još jednom napomenuvši kako nije nužno da otprema ide kroz I. Željeznicu, ali je moguće.
- Za slučaj da bi išla, prometnica se mora urediti prije odvoza sukladno propisima - imati određenu nosivost, širinu minimalno 5,8 metara i nogostup u naseljenom dijelu. Isti projekt obnove za mogućnost otpreme bit će doveden na propisani standard u roku od šest mjeseci. Toliko o našim obavezama koje smo spremni za tu priliku preuzeti – dodao je.
Što se tiče Studije utjecaja na okoliš i ocjene koje je ključna za otvaranje kamenoloma u ovom dijelu Nature 2000, Ministarstvo gospodarstva i Stjepan Jug, kako se čini, ne raspolažu istim informacijama. Dok su iz Ministarstva na okruglom stolu u Saboru 8. rujna na temu problematike Siljevca poručili kako zahtjev investitora za izradu Studije još nisu zaprimili, Jug kaže da su radovi na donošenju Glavne ocjene u sklopu Studije počeli i prije održavanja okruglog stola, a trajat će do 30. rujna 2023. godine.
Samo kamen ili?
Nedavno su se pojavile informacije da na istražnom polju Siljevec ima i sirovine za proizvodnju kamene vune koja se koristi u građevinarstvu (a još uvijek smo u fazi obnove nakon potresa), dok je "izgradnja cesta samo alibi priča". Da na ovom području zaista ima takvih sirovina, potvrdila je i studija Geološkog instituta iz 1996. godine. I Jug kaže da ima, ali ne na toj poziciji.
- Da biste radili kamenu vunu trebate mineralne stijene eruptivnog podrijetla. Njih ima na poziciji Malog Siljevca, koji nije u prostornom planu i nije ni predviđeno. Znači, ne postoji mogućnost korištenja sirovina u kemijskoj industriji - rekao nam je investitor.
Inspekcija na terenu
Od 1. do 9. rujna Geomin je bio pod inspekcijskim nadzorom Višeg rudarskog inspektorata Državnog inspektorata. Nadzorom stanja rudarskih radova u istražnom prostoru tehničko-građevnog kamena Siljevec utvrđene su povrede odredbi Zakona o rudarstvu, zbog čega su protiv tvrtke pokrenute upravne i kaznene mjere. Direktor zagrebačkog Geomina pojasnio nam je da tvrtka nije dobila kaznu - naime, dobit će račun koji će, naravno, platiti.
>>Direktor tvrtke GEOMIN koja stoji iza kamenoloma: "Priča je od početka transparentna”
- Na mjestu istražnih radova nismo postavili zaštitnu ogradu. U međuvremenu smo stavili ogradu visine šest metara i izvjesili table “zabranjen pristup, opasnost pada od visine”. Drugi prekršaj odnosi se na materijal iz istražnog raskopa u količini od 177 kubika, koji smo razastavili po šumskoj prometnici, a jednim dijelom deponirali na pozicije starog kopa na Siljevcu. Naš je prekršaj što taj materijal nismo dali na raspolaganje vlasniku - državi. Materijal smo opet odložili na državno zemljište, dijelom na mjesto starog kopa, a dijelom ispred samog istražnog raskopa. To su jedina naša dva krimena u zapisniku Rudarske inspekcije Državnog inspektorata. Što se tiče Inspekcije zaštite okoliša i Šumarskog inspektorata, nismo imali prekršaja - rekao nam je Stjepan Jug.
Kazna, odnosno račun, računa se po službenoj skali koju raspisuje Odjel za rudarstvo Ministarstva gospodarstva, a koliko će Geomin platiti zbog nepoštivanja Zakona, zasad nije poznato.
