Speleološka udruga "Kraševski zviri" Ivanec poziva građane da potpišu peticiju protiv otvaranja kamenoloma koju organizira Grad Ivanec.
>>Kreće peticija protiv kamenoloma: Ne dopustimo pretvaranje Ivanečke Željeznice u Očuru!
Članovi speleološke udruge "Kraševski zviri" Ivanec pronašli su na istočnoj strani brda Veliki Siljevec, na stjenovitom i strmom terenu, špilju koju su nazvali "Nada za Siljevec". Ulaz špilje je dimenzija 1 x 1 metar, duljina joj iznosi 5,1 metar, dok je prosječna visina špilje 3 metra. Topografski su je snimili te izradili detaljnu foto i video dokumentaciju špilje i okolnog terena. Što su još pronašli, pročitajte u priopćenju koje prenosimo u cijelosti:
- U zadnjih mjesec dana intenzivno se priča o otvaranju kamenoloma na brdu Veliki Siljevec na Ivanščici koje administrativno pripada Općini Budinščina. Time bi se ugrozila kvaliteta života građana Ivanečke Željeznice gdje bi najvjerojatnije odvijao odvoz materijala. Osim toga, ugrozila bi se potencijalna geobaština, flora i fauna.
Taj dio područja Ivanščice pripada području ekološke mreže područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000371 - Vršni dio Ivančice, dok je u planu da se to područje proglasi parkom prirode.
Kako je veći dio Ivanščice, uključujući i brdo Veliki Siljevec, izgrađen od karbonatnih stijena u kojima je moguć nastanak speleoloških objekata tj. špilja i jama, uputili smo se pretraživati teren s ciljem pronalaska istih. Prilogu tome su istraženi speleološki objekti u neposrednoj blizini (Kozji hrbet, Gula/Topolje, Mala Ivanščica, Markuševec – vidjeti kartu) i neistraženi speleološki objekti za koje imamo informacije da se nalaze u okolici Ivanečke Željeznice.
Kako smo se friško vratili sa međunarodne speleološke ekspedicije na Velebitu, odmah smo odlučili stečenu kondiciju uložiti na brdo Veliki Siljevec 14.08.2022., što se naravno i isplatilo.
Pronašli smo špilju koju smo nazvali "Nada za Siljevec". Špilja se nalazi na istočnoj strani brda Veliki Siljevec, na stjenovitom i strmom terenu. Špilju smo odmah i topografski snimili tj. izradili speleološki nacrt digitalnom tehnikom u programu TopoDroid. Ulaz špilje je dimenzija 1 x 1 metar, duljina joj iznosi 5,1 metar, dok je prosječna visina špilje 3 metra.
Izrađena je detaljna foto- i videodokumentacija špilje i okolnog terena.
Unutar špilje smo uočili dva stanovnika. Na stropu je uočen šišmiš, dok smo na podu špilje uočili guano, tj. izmet od šišmiša što govori da je sama špilja njegovo prirodno stanište.
Tijekom topografskog snimanja šišmiš je odletio na obližnju stijensku pukotinu te se ponovno vratio u špilju. Kako sami nismo sigurni u vrstu i rod šišmiša, zatražili smo pomoć u determinaciji od strane biospeleologa (determinacija u tijeku).
U špilji je uočen i ravnokrilac roda Troglophilus, najvjerojatnije se radi o vrsti Troglophilus cavicola.
Sukladno članku 99. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) speleološki objekti su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i UŽIVAJU NJEZINU OSOBITU ZAŠTITU. O otkriću speoleološkog objekta obavješten je Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). U tijeku je prijava speleološkog objekta u katastar speleoloških objekata RH čiju bazi vodi samo MINGOR (www.bioportal.hr/gis/).
Budući da smo kartografskim prikazima otkrili lokacije same špilje Nade za Siljevec i ostalih bližih speleoloških objekata, nadamo se kako neće doći do devastacije samih objekata i uznemiravanja životinjskog svijeta u njima.
Pretraživanje terena s naše strane još nije završeno. U okolici brda Velikog Siljevca postoje još područja koja nisu detaljno pretražena s naše strane te molimo pomoć lokalnog stanovništva da ukoliko posjeduju bilo kakve informacije o speleološkim objektima na tim područjima, neka nam se slobodno jave.
Tijekom pretraživanja brda, zabilježili smo izvor te poneku floru i faunu.
Unatoč sušnom razdoblju, oko 150 m sjeverozapadno od špilje uočili smo izvor. Ispod izvora se nalazi vododerina /jarak koja je nastala kao rezultat erozije vode u vlažnim dijelu godine kada ima više oborina. Na samom izvoru nalaze se svježi tragovi divljači, što je dokaz njihove prisutnosti na brdu.
Još jedan dokaz prisutnosti krupne divljači je ogoljela kora na mladim stablima.
Tijekom pretraživanja brda uočili smo, zabilježili lokaciju GPS-om i fotodokumentirali ostalu faunu na površini koju smo uspjeli determinirati uz pomoć prijatelja biologa, a to su: leptir danja medonjica (Euplagia quadripunctaria), kornjaš jelenak (Lucanus cervus), zmija bjelica. Danja medonjica i jelenak su ciljne vrste očuvanja u ekološkoj mreži POVS HR2000371 - Vršni dio Ivančice sukladno Prilogu III, dijelu 2 Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 80/19).
Zmija bjelica nalazi se na popisu strogo zaštićenih vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine" br. 144/13 i 73/16) - naveli su iz Speleološke udruge "Kraševski zviri" Ivanec.
