Prekršajni sudovi pretrpani su predmetima, a iako su novčane kazne i dosada bile iznimno visoke to evidentno nije preventivno djelovalo na počinitelje prekršaja. Posljednjih se dana u medijima moglo pročitati da na našim sudovima trenutno ima oko 385.000 neriješenih predmeta, a čak oko 25% te velike brojke odnosi se upravo na neriješene prekršajne postupke. To je bio alarm da se pristupi izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, a iz prijedloga je jasno vidljivo da će izmjene i dopune ići u smjeru strožeg kažnjavanja počinitelja prekršaja.
Ujedno se predlaže i daljnja modernizacija prekršajnog postupka i to način da se sada i u prekršajnim postupcima uvodi sustav e-komunikacije. Dosada je sustav e-komunikacije već uveden u veliku većinu postupaka pa tako u kaznenim, građanskim, trgovačkim, upravnim predmetima sudionici vrlo lako, u svakom trenutku mogu saznati u kojoj je fazi postupanje po njihovom predmetu, je li bilo kakvih promjena, je li stiglo kakvo očitovanje ili je sud možda zakazao raspravu.
U prekršajnim postupcima se komunikacija dosada odvijala poštanskim putem što je uvelike utjecalo na brzinu rješavanja, pozivi na rasprave slali su se poštom, a okrivljenik i njegov branitelj uvid u spis mogli su obaviti samo osobnim dolaskom na sud. Takav postupak je bio iznimno spor, pismena se nisu efikasno razmjenjivala, a i troškovi postupka bili su znatno viši nego u slučajevima kada se sva komunikacija odvija putem sustava e-komunikacije koji sasvim uredno funkcionira u drugim vrstama postupka.
Broj prekršajnih postupaka nastoji se smanjiti na način da će okrivljenicima i dalje ostati mogućnost da plate 2/3 kazne koja im je izrečena prekršajnim nalogom ili obveznim prekršajnim nalogom, ali ako se iskoristi mogućnost podnošenja prigovora u roku od 8 dana i postupak se nastavi pred prekršajnim sudom i sudskom presudom se izrekne novčana kazna više neće postojati mogućnost da se plati 2/3 kazne izrečene sudskom presudom. Time se nastoji potaknuti okrivljenike da razmotre je li oportuno upuštati se u sudski postupak ili odmah podmiriti izrečenu novčanu kaznu umanjenu za 1/3 njenog ukupnog iznosa.
Također, najavljeno je i povećanje visine maksimalnih novčanih kazni. Ako vam je dosada nadležna policijska uprava mogla izdati novčanu kaznu po obveznom prekršajnom nalogu u visini od 663,00 eura, sada će vam moći izreći novčanu kaznu od čak 1.000,00 eura, a za one kazne koje se mogu odmah naplatiti novčana kazna će biti povećana sa 265,00 eura na 380,00 eura.
S obzirom da se nakon podnošenja prigovora na prekršajni ili obvezni prekršajni nalog prekršajni postupak nastavlja pred sudom, okrivljenici uobičajeno iznose obranu, prikažu sudu svoje financijske obveze, kredite, dugove, obveze uzdržavanja, visinu primanja što u čak 80% slučajeva rezultira time da sud u presudi smanji visinu kazne koja je bila predložena, a upravo iz toga razloga se veliki broj okrivljenika nedvojbeno svjesnih da su počinili prekršaj i da su za isti krivi upuštalo u sudski postupak nadajući se smanjenju visine novčane kazne, kao i mogućnošću podmirenja umanjenog iznosa od 2/3 tako izrečene kazne u roku koji bi odredio sud.
Sud ponekad okrivljenicima daje i dulji rok otplate, primjerice 30 ili 60 dana što isto tako utječe na odluku o podnošenju prigovora. Već samom činjenicom podnošenja prigovora okrivljenici dobivaju na vremenu jer postupak u svakom slučaju traje određeno vrijeme u kojem okrivljenici skupe novčana sredstva koje u velikom broju slučaja nemaju na licu mjesta ili ih teško mogu pribaviti u roku od 8 dana.
Prekršajni sudovi su preopterećeni velikim brojem predmeta i to uglavnom prekršajima nastalima u prometu, a bore se i sa administracijom koja se vodi pisanim putem, pa je za očekivati da će navedeni prijedlozi izmjena uistinu donijeti određeno olakšanje prekršajnim sucima.
