Možda ste se i sami našli u situaciji da ste nekome darovali vrijednu pokretnu stvar ili možda čak nekretninu, a kasnije je iz različitih razloga došlo do narušenih odnosa između vas kao darovatelja i druge strane koja je dar primila, pa ste se osjećali izigrano i tražili bi povrat dara, odnosno želite ishoditi povrat svoje stvari. Ali pravno to i nije toliko jednostavno ukoliko, naravno, na strani obdarenika ne postoji volja da takvu stvar vrati u vaše vlasništvo.
Zakon o obveznim odnosima propisuje u kojim slučajevima darovatelj ima pravo tražiti povrat dara i kakav je pravni put za opoziv darovanja.
Jedan od razloga zbog kojeg darovatelj od obdarenika ima pravo tražiti povrat dara je situacija u kojoj je darovatelj toliko osiromašio da više nema sredstva za svoje nužno uzdržavanje, a drugi razlog je gruba nezahvalnost obdarenika. Zakon također predviđa i pravo osobe koju je darovatelj bio dužan uzdržavati, ali je zbog učinjenog darovanja nekoj trećoj osobi to pravo povrijedio. Ta osoba, koju zakon naziva uzdržavanom osobom, ima pravo od osobe kojoj je darovanje učinjeno tražiti nadopunu za uzdržavanje koju mu darovatelj, baš zbog tog darovanja, više nije u stanju davati.
Dakle, prvi pravno valjani razlog za opoziv darovanja je osiromašenje darovatelja koje mora biti takvo da isti više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, ali nema niti osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati. Ali to nije jedini uvjet da bi se darovanje moglo opozvati. Drugi preduvjet je da se takva imovina, odnosno takav dar, još uvijek nalazi u imovini obdarenika ili se njegova vrijednost nalazi u toj imovini, ali i da sam obdarenik nije u oskudici- dakle da ima dostatna sredstva da uzdržava sebe i druge osobe koje je po zakonu eventualno dužan uzdržavati.
Ako pak je obdarenik bio grubo nezahvalan prema darovatelju, to je drugi razlog zbog kojeg se može tražiti opoziv darovanja. Pojam grube nezahvalnosti nije lako pravno definirati te je na svakom sucu zadatak da u svakom konkretnom slučaju utvrđuje predstavlja li određeno ponašanje obdarenika grubu nezahvalnost prema darovatelju.
Doduše, Zakon je malo olakšao posao sudu pa je propisao da se podrazumijeva da je neko ponašanje gruba nezahvalnost kada je obdarenik prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji počinio kazneno djelo ili pak ukoliko se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema istim osobama. Primjera radi, Županijski sud u Bjelovaru je 2007. godine donio odluku da se smatra grubom nezahvalnošću kada obdarenik darovateljici, inače oboljeloj od karcinoma, govori "neka crkne", "rakašica" i sl.
Kao što je ranije spomenuto, tražiti vraćanje dara zahtijeva određenu pravnu proceduru. Prvi korak je da darovatelj napiše pisanu izjavu na kojoj mora potpis ovjeriti kod javnog bilježnika, a kojom pisanom izjavom mora jasno dati do znanja da opoziva darovanje i istu mora dostaviti obdareniku. Ovo je vrlo bitan korak koji se ne smije preskočiti, odnosno to je preduvjet za eventualno kasnije pokretanje sudskog postupka radi opoziva darovanja.
Isto tako, bitno je voditi računa o rokovima u kojima je povrat dara moguće tražiti jer taj rok je isto tako strogo zakonom predviđen, odnosno vaše pravo na opoziv nije vremenski neograničeno. Rok za opoziv darovatelju prestaje nakon godine dana od kad je isti saznao za razlog zbog kojeg traži opoziv, a ako opoziv traži zbog osiromašenja to pravo gubi ako je proteklo više od deset godina od darovanja nekretnine, odnosno pet godina od darovanja pokretnine.
Stoga, ukoliko razmišljate o sklapanju ugovora o darovanju i planirate svoje vrijedne pokretnine ili nekretnine prenijeti na osobu od povjerenja, članu uže obitelji ili prijatelju, dobro promislite jer jednom darovano teško je opozvati i vratiti dar u svoju imovinu.
