Ni godinu dana nakon prvih protuepidemijskih mjera, unatoč nekim predviđanjima, nije jasno jesmo li pri kraju zaraze ili samo još jednog, trećeg vala njezinog širenja, odnosno njegovom vrhuncu, novom ubrzanju ili se ipak približavamo sezonskom smirivanju zbog, ako ništa drugo, toplijeg vremena.
Ocjene stručnjaka i dalje su vrlo različite. Tako američki instituta za procjene u zdravstvu IHME veli da je u Hrvatskoj već prošao vrhunac trećeg vala zaraze, a da vrhunac u hospitalizacijama slijedi za desetak dana, nakon toga bi i broj preminulih trebao biti manji. Međutim, pojedini domaći epidemiolozi upozoravaju da imamo posla s novim, zaraznijim varijantama virusa kod kojih čak ni imunitet stečen ranijom zarazom ne funkcionira najbolje pa im nije jasno na čemu se temelji optimističko američko predviđanje, a još manje ocjene nekih hrvatskih kolega koji već neko vrijeme govore kako je epidemija u nas gotovo završila pa bi se trebali okrenuti ozbiljnijim problemima.
U takvim okolnostima neizvjesnosti i kontradiktornih stavova onih koji bi trebali biti najupućeniji, čini se, cijeljenje protiv koronavirusa je jedino rješenje, želi li se život što prije vratiti koliko toliko prema onom kakav smo prije imali. Upravo zbog toga je izuzetno bitno što su prošli tjedan konačno stigle prve značajnije količine cjepiva pa je i u Varaždinskoj županiji priređeno i prvo masovnije cijepljenje na jednom mjestu.
Sjajno je to što su se potrošile gotovo sve doze, pogotovo ima li se u vidu slab odaziv kakav je bio u Zagrebu, što zbog općenitog zaziranja prema cijepljenju dijela ljudi, što zbog vrste cjepiva. U Varaždinu, srećom, to nije bio nepremostiv problem. A to što se cjepivo nije bacilo, treba zahvaliti Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije koji se dobro pripremio za sve opcije, odnosno imao je i rezervne varijante pa su se cijepile i neke izloženije skupine, poput policajaca i studenata koji rade u zdravstvenim ustanovama, kao i još neki drugi... Međutim, to što su se cijepili i potonji jasno ukazuje da liječnici obiteljske medicine nisu uspjeli osigurati dovoljno ljudi za cijepljenje i to se ne bi smjelo više ponoviti jer neprihvatljivo je da na red prije dođu četrdesetogodišnjaci, a osjetno starije i bolesnije osobe nitko ništa ni ne pita.
Isprike za to im ne mogu biti ni različite obavijesti o broju ljudi koje trebaju osigurati, koje nisu poželjne i ne bi se trebale ponoviti, ali svakako su daleko od kaosa oko cijepljenja, kako su to neki prikazivali. A kako se ne bi stvarala kriva slika u vezi cijepljenja, nužno je dati i odgovore na pitanja, kao što je broj dobivenih doza i vrste cjepiva te kako su one točno iskorištene. Dok odgovora na njih nema, teško da će biti povjerenja o kojem ovisi i procijepljenost. Dakle, životi.
