Zacijelo nema medija u svijetu koji nije izvijestio o prošlotjednom izboru Donalda Trumpa za 43. predsjednika SAD-a. Hrvatski mediji u tome su i pretjerali, posebice dnevni listovi koji su nekoliko dana uzastopce većinu svojih stranica posvećivali Trumpovim najavama gradnje zida i ograde prema Meksiku, planovima za sirijski konflikt, zdravstvo, otvaranja radnih mjesta i snižavanje poreza… Posebice su raščlanjivali razloge poraza Hillary Clinton i Demokratske stranke i zašto se udaljila od radništva, odnosno zašto je neočekivano pobijedio njezin protukandidat, usprkos svim kontraverzama koje je izazivao svojim ponašanjem, izjavama i planovima.
Mnogi su kao glavni zaključak navodili da su ankete postale nevjerodostojne jer su, usprkos napetoj završnici izbora, ipak predviđale pobjedu Clinton, a nemali broj je i onih koji su zaključili da su zbog istog podbacili i mediji, točnije glavne američke TV postaje, radiji i posebice tiskovine. Jednostavno, ne samo da je većina potonjih navijala za Clinton, već su predviđali i njezinu pobjedu, a najdalje u tome je otišao Newsweek koji je na naslovnici o njezinoj pobjedi i izvijestio, iako se nije dogodila! Američki mediji nisu informirali niti su analizirali na pravi način kakvo je zapravo raspoloženje Amerikanaca. Zašto se dogodio taj „epski promašaj“? Kako navode analitičari, umjesto da izvještavaju s terena, američki su novinari zaglavi u svojim uredima u Washingtonu i New Yorku, pa nisu uspjeli ni vidjeti ni shvatiti Trumpu popularnost.
Neuspjeh da pronađu novi komercijalni model uslijed rasta interneta, doveo je do šokantnog smanjenja broja novinara u tiskovinama. Njihov broj u SAD-a pao je za gotovo 60% u odnosu na „zoru“ interneta, odnosno od gotovo 458.000 u 1990. godini na oko 183.000 u ovoj godini. Taj se gubitak, kako upozoravaju analitičari, najozbiljnije osjetio u nestanku lokalnog novinarstva, odnosno u regionalnim dopisništvima velikih medija koji su ili smanjile ili zatvorile svoje redakcije. A uz otpuštanje mnogih regionalnih i lokalnih novinara, nestao je ključan čimbenik za razumijevanje što se zapravo događa.
I u Hrvatskoj se gase ili smanjuju dopisništva velikih medija, a lokalne tiskovine posebno su pred izazovima od kojih su neki uistinu nelogični i apsurdni. Primjerice, lokalne tiskovine plaćaju porez od 13%, dok dnevne novine svega pet posto. Za to nema ni logičnog, niti financijskog opravdanja, pa je porezna reforma dobra prilika da se to ispravi. Osim ako se ne želi i dalje pogodovati jačima, koje je onda lakše pridobiti, a manje zatrti, iako najbolje poznaju svoje sredine, pa su tako jedine izvještavale o noćnim uvaljivanjima migranata preko granice, što su veliki uredno prešućivali jer to vladajućima nije odgovaralo…
