Hrvatski sjever, nakon godina rada na tome, napokon dobiva prvi park prirode, Zagorske gore, ujedno trinaesti u našoj zemlji. U petak će se zakon o njegovom proglašenju naći pred zastupnicima Hrvatskog sabora, koji će ga i podržati, sudeći prema prošli tjedan okončanoj raspravi, koja je pokazala da postoje i razlike, unatoč rijetko viđenom suglasju oko nekog zakona.
Pozdravljajući Zakona o proglašenju Parka prirode Zagorske gore, klub zastupnika SDP-a podnio je amandman kojim se traži izričita zabrana otvaranja novih kamenoloma i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na njegovom području koje obuhvaća Ivanščicu, Ravnu goru, Strahinjčicu i Maceljsku goru.
- Zakon je dobar za cijeli kraj te možemo biti sretni i zadovoljni što će se njegovi potencijali, sa svojim gorama, moći dodatno učvrstiti i poboljšati i promijeniti paradigmu upravljanja resursima na ovom području. U Hrvatskoj, međutim, postoje druga područja gdje eksploatacija ne bi ugrožavala prirodu, okoliš i zdravlje ljudi, ustvrdio je zastupnik i zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Miroslav Marković (SDP), dok je Barbara Antolić Vupora (SDP) predlagala i pomoć onima koji će biti uskraćeni zbog njegovog proglašenja, kao obitelji koje si osiguravaju ogrijevno drvo s njegovog područja.
Dok su SDP-ovi zastupnici suglasni oko zabrane kamenoloma, razlike postoje kad je u pitanju sjedište buduće javne ustanove koji će skrbiti za novi park prirode. Da ono bude u Zlataru, sklona je Jasenka Auguštan-Pentek, saborska zastupnica i gradonačelnica Zlatara, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar vidi ga u Radoboju, a gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček u – Varaždinu!
Ukazujući da zakon o proglašenju parka prirode ne uređuje pitanja poput kamenoloma, HDZ Varaždinske županije ne dvoji gdje bi trebalo biti sjedište buduće javne ustanove.
- Smatram da bi bilo najbolje da je sjedište ustanove u Trakošćanu. Država tu ima svoje nekretnine, što znači da se Ustanova park prirode Zagorske gore odmah može useliti, odmah preko najljepšeg hrvatskog dvorca, čime dodatno dobiva na vidljivosti – ukazao je zastupnik i kneginečki načelnik Goran Kaniški (HDZ).
Trakošćan je, nesumnjivo, uistinu najbolja opcija za sjedište buduće ustanove. O tome će na kraju odlučiti nadležno ministarstvo, odnosno Vlada, koja donosi uredbu o osnivanju javne ustanove. Za nadati se da će, unatoč razlikama, brzo postići suglasje o sjedištu, kako se ne bi ponovio slučaj PP Dinara, čija ustanova nije još zaživjela jer neki ga vide u Vrlici, a neki u Kijevu.
Isto tako za nadati se da se ustanova neće vidjeti tak kao prilika za nečije “zbrinjavanje”, već stvarnu brigu o okolišu i njegove potencijale, među kojima su i napušteni vojni objekti na Ivanščici, koji godinama propadaju.
