Grad Ludbreg povukao najviše sredstava EU fondova u petogodišnjem razdoblju

Grad Ludbreg povukao najviše sredstava EU fondova u petogodišnjem razdoblju Foto: Grad Ludbreg

Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i 'nabrijanost' gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, 'razgrabljeno' već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.

Kad se analizira petogodišnje razdoblje, najuspješniji po povlačenju sredstava iz EU fondova su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega. (gradonačelnik.hr/Marija Pulić Drljača)

Grad Ludbreg i dalje je, drugu godinu zaredom, prvak u korištenju EU fondova kad se gleda petogodišnje razdoblje, a ove su godine već prijavili projekte vrijedne 18 milijuna kuna. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako su najviše uložili u ekologiju i zaštitu okolišta - sanaciju odlagališta otpada u iznosu 30 milijuna kuna, reciklažno dvorište vrijedno 5 milijuna kuna.

- Stvoren je cijeli sustav brige o zbrinjavanju otpada, a zahvaljujući brojnim poduzetim mjerama i provedenim europskim projektima Grad Ludbreg nije dobio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, odnosno kaznu te naši građani ne moraju strahovati od povećanja cijena - istaknuo je Bilić. Dodaje kako provode i projekt "O okolišu se pobrini i otpad zbrini" kojim informiraju javnost o zbrinjavanju otpada.

- Ovo je iznimno važna tematika i kad pogledamo nekoliko godina unatrag možemo vidjeti koliko smo po tom pitanju puno napravili. Europskim sredstvima sanirali smo odlagalište otpada, izgradili reciklažno dvorište, na dvije lokacije imamo postavljene podzemne kontejnere. Kod nas se od najmlađih nogu uči kako pravilno razvrstati otpad jer okoliš ne čuvamo zbog sebe danas već zbog generacija koje dolaze - naglasio je Bilić.

Tu su još i dogradnja Dječjeeg vrtića radost, te projekti iz područja turizma - uređenje Arheološkog parka "Iovia", Happy Bike, te Zeleno želimo. Nedavno su prijavili projekt širokopojasnog interneta u suradnji sa susjednim općinama u vrijednosti 25 milijuna kuna, a potom i najveći projekt Grada Ludbrega - aglomeraciju čija je vrijednost 350 milijuna kuna, a udio Grada je 15 milijuna kuna.

 

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.