Početkom korizme većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine, a tim je povodom i ove godine (22. veljače) obilježen “Hrvatski dan nepušenja – dan bez duhanskog dima”, kako bi se pušače potaknulo na prestanak pušenja.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pušač je svatko tko popuši barem jednu cigaretu tjedno.
- Pušenje je vodeći preventabilni (spriječivi) rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje. Pandemija pušenja predstavlja globalni javno-zdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama WHO, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, te gube u prosjeku oko 20 godina života – ukazala je dr. Mateja Grizelj Benussi, voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.
Naglasila je da se posljedice pušenja odražavaju ne samo na zdravlje, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.
Nema organa koji nije pogođen
- Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja – upozorila je i navela neke od posljedica pušenja.
Štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.
Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak. Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću, kao posljedica nedovoljnog protoka krvi kroz srčane arterije, mogu se javiti anginozni bolovi tj. bolovi u predjelu prsne kost. Zbog prekida arterijske opskrbe srca krvlju nastaje nekroza (propadanje) srčanog mišića te nastaje srčani infarkt (infarkt miokarda). Zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati moždana ishemija i moždani udar.
Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol te pospješuje stvaranje ateroma. Te promjene u stijenkama arterija s nakupljanjem masnih tvari u obliku ploča i razvojem ateroskleroze pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila. Rezultat takvih promjena je pojava intermitentnih bolova u potkoljenicama uz šepanje za vrijeme hodanja (Buergerova bolest). Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.
Prestanite pušiti uz Školu nepušenja Prestanak pušenja težak je i kompleksan proces i stoga treba iskoristiti sve resurse za pomoć, stoga Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti od lipnja 2019. organizira “Školu nepušenja” u koji se mogu prijaviti svi građani. - Škola je potpuno besplatna i nije potrebna uputnica. Cilj programa je pušačima ponuditi profesionalnu pomoć kod prestanka pušenja. Škola nepušenja se zasniva na primjeni psihoterapijsko - edukativnog modela odvikavanja od pušenja, koji vodi multidisciplinarni tim kroz male grupe. Škola je organizirana prema petodnevnom planu za odvikavanje od pušenja, a održava se svakim radnim danom od ponedjeljka do petka u popodnevnim satima, odnosno prema dogovoru s grupom. Nakon petodnevne škole, održavaju se grupe potpore, najprije jednom mjesečno, a potom jednom u tri mjeseca – pojasnila je dr. Grizelj Benussi. Prijave se zaprimaju na broj 042-320-969 ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Pušenje smanjuje pamćenje
Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušači.
U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine (leukoplakiju), pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).
Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja. Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje: može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene, koje popuše više od 20 cigareta na dan, imaju tri puta veći rizik od neplodnosti ili izvanmaternične trudnoće.
Cigarete puši 30% varaždinskih srednjoškolaca Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti je 2019. godine proveo istraživanje na 1.677 srednjoškolaca u Varaždinskoj županiji o korištenju sredstava ovisnosti, duhana, alkohola i droga. - Pitali smo srednjoškolce puše li cigarete i dobili smo odgovor da 18,8% varaždinskih srednjoškolaca puši cigarete svakodnevno, a 10,1% je odgovorilo da cigarete puši povremeno. Kada se zbroje oni koji puše svakodnevno i oni koji puše povremeno, dolazimo do 30% učenika koji puše cigarete, što je više od prosjeka RH za odraslu dob, koji je 27,5%. 621 učenik, što čini 37%, je izjavio da ne puši, ali je probao cigarete. Samo 34% učenika ne puši i nikada nije probalo cigarete. Upitali smo ih i za korištenje e-cigarete te je 45% odgovorilo da su probali, ali da ne puše, 5,5% učenika puši e-cigarete povremeno, a 1,5% puši svakodnevno e-cigarete. Na pitanje koji je, prema njihovom mišljenju, glavni razlog zašto učenici puše, 41,3% učenika je odgovorilo da je razlog to što je pušenje cigareta “cool” – rekla nam je dr. Grizelj Benussi.
Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena. U koštano-mišićnom sustavu pušenje uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u organizmu (čije su posljedice poremećaji kalcifikacije odnosno mineralizacije kosti), osteoporozu (smanjenje količine koštanog tkiva pa je povećan rizik za nastanak prijeloma), smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa ili kontrakcije.
- Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju, odnosno udisanju dima. Duhanski dim sadrži 70-ak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25%, a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća je 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu – napomenula je dr. Grizelj Benussi.
Povoljni učinci prestanka pušenja na srce i krvne žile
- nakon 20 min. puls i krvni tlak počinju se snižavati
- unutar 12 sati razina ugljičnog monoksida dolazi u granice normalnih vrijednosti
- u roku od 2 do 12 tjedana poboljšat će se cirkulacija krvi, što će olakšati hodanje i trčanje
- nakon godine dana rizik za srčani udar bit će dvostruko manji nego u pušača
- unutar 5 do 15 godina rizik od moždanog udara postaje jednak kao kod nepušača
- nakon 15 godina rizik za srčani udar postaje jednak kao u osoba koje nikad nisu pušile
