Varaždinska izdavačka kuća Modernist nakladništvo za ovu godinu priprema nekoliko iznimno vrijednih izdanja, a kako su na posljednjem međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu imali čak dva nastupa na glavnoj pozornici (predstavljajući vlastita izdanja, kao i ostale varaždinske književne novitete), porazgovarali smo o planovima i ciljevima Modernist nakladništva za 2020. godinu s glavnim urednikom Robertinom Bartolecom.
- Odjeci zapaženog nastupa Modernist nakladništva na prošlogodišnjem međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu, u 2020. godini poticaj su za razvijanje varaždinske publicistike i njezino pravomjerno kvalitetno pozicioniranje kako na tuzemnoj tako i na međunarodnoj književnoj sceni. Na Interliberu, u okruženju velikog broja posjetitelja, produkcija Modernist nakladništva pokazala je raznovrsnost sadržaja za sve uzraste, ne samo izložbom naslova, već i predstavljanjem novih knjiga na glavnoj pozornici Interlibera. Radilo se o jedinstvenoj prilici vidjeti i doživjeti varaždinske knjige i autore na događaju koji okuplja iznimno velik broj zaljubljenika u knjigu, jer repertoarna i medijska remocija kvalitete varaždinskog stvaranja - generalno - temeljna je dugogodišnja migrena ove cjelokupne literarne scene, hazard koji treba afirmativno otkloniti. Stoga, nastup na Interliberu prvi je korak usustavljanja i oživljavanja varaždinske literature ambicijom ne samo da sajamska prisutnost skicira neka opća mjesta ili trendovske točke recentnih naslova, nego da se ovoj najposjećenijoj hrvatskoj i međunarodnoj smotri Varaždin nametne kao jezgro specifičnih i otvorenih, raznolikih i svakovrsnih književnih pogleda i istraživanja, određenja koja sama u sebi mogu biti šira arena kulturnog dijaloga.
Koliko zapravo varaždinskoj literaturi doprinosi prisutnost na Interliberu, jer, koliko se zna, dosad varaždinska literatura nije na Interliberu bila prisutna ili vrlo rijetko?
- Široki medijski i posjetiteljski prostor Interlibera apsorbirao je znatnu pažnju prisutnih koji su s velikom znatiželjom razgledali i birali varaždinske, sjeverozapadne naslove. Što je najveća prednost ovog premijernog nastupa: nije se Varaždin knjigama pokazao nostalgičnim zrcalom unutar okvira tradicije i povijesne baštine, već prostorom koji artikulira novo pa i polemično umjetničko (u ovom slučaju literarno) iskustvo. Treba podcrtati, varaždinski prostor na Interliberu uz Modernist nakladništvo činili su i Varaždinsko književno društvo, Matica hrvatska ogranak Varaždin, Tonimir, Književni salon Korzo... Dakako, svojim potencijalima Interliber može omogućiti i potpuniji te revniji uvid u varaždinsko stvaralaštvo i taj skupni pristup je adekvatan i razborit. Štoviše, uz prošle godine prikazano bez zadrške se može reći kako je - u usporedbi s ostalima - varaždinski književni prostor vrsnoćom, odlikama u atraktivnom odmaku od puke spisateljske konvencionalnosti, samo je trebala šira festivalska, sajamska konceptualizacija da ta kategorizacija bude i nacionalno (međunarodno) uočljivija – prepoznata. I nadalje, svim varaždinskim institucijama želimo maksimalnu fokusiranost u shvaćanju važnosti prisutnosti na ovoj manifestaciji, budući se radi o jedinstvenoj prilici i kulturno-turistički predstaviti grad u kojem umjetnost djeluje i živi. Odnosno, neka sredina ne može biti urbana, pa ako hoćete i civilizirana, ukoliko savjesno nije u stanju u kontinuitetu spoznati vlastitu umjetnost, a književnost je temelj svakog artizma.
Imali ste dva nastupa na glavnoj pozornici Interlibera. Što je Modernist nakladništvo predstavilo?
- Velika je čast i užitak brojnom auditoriju na takvoj manifestaciji predstaviti autore i njihova djela. Kako i dalje držim publiciranje poezije prestižnim izdavačkim rukavcem Modernist nakladništva, prvi nastup promovirao je novo pjesničko dvoknjižje spisateljice Petrane Sabolek, zbirke “Poetski flešbek” i “Pjesme iz Apsurdistana”. Nije slučajno da su baš te knjige ponuđene javnosti na upoznavanje, jer zbirke ne dokazuju samo virtuoznost pjesničke ekspresije Petrane Sabolek, nego hrabro i neokaljano suočavaju retoriku sa svim oblicima naopakosti svagdana. Njezini raznorodni kanoni uočavanja i zapažanja uvlače u punu kompleksnost sveobuhvatnog ljudskog iskustva. Naprosto te knjige pokazuju snagu poezije, kad je stvarana darovitim rukopisom. Drugi nastup imao je drugu publicističku optiku, dakako. Modernist nakladništvo nije podleglo trendu publicističke trivijalizacije, stoga svojim prevoditeljskim udjelom, unutar cjelokupne izdavačke djelatnosti, kategorički inzistira na najboljem od svjetske književnosti, na egzaktne i egzemplarne ambleme europske/svjetske misli koji nemaju hrvatsku književnu inauguraciju do knjiga Modernist nakladništva. Upravo pozitivnu konsternaciju u publici je izazvala spoznaja da prve prijevode na naš jezik ovih velikana markira izdavački rad Modernist nakladništva: Emily Dickinson, Jules Barbey d’Aurevilly, Algernon Charles Swinburne, Benjamin Disraeli, Philip Larkin, Walter Pater, eseji Oscara Wildea...
Vezano za Oscara Wildea, u pripremi je knjiga gdje jednu njegovu dramu povezujete s dramom Miroslava Krleže?
- Točno. Modernist nakladništvo otkupilo je od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdavačka prava na djelo Miroslava Krleže “Saloma” – i u pripremi je knjiga (izlazi za dva mjeseca), koja spada u razred ekstraordinarnih umjetničkih pothvata, ne samo hrvatske, već i europske važnosti. Dakle, sljedeća godina je četrdeseta obljetnica od smrti Krleže, dok se ova godina bilježi 120-om godinom od smrti Wildea. I Wilde i Krleža (svaki na svoj način) literarno-dramski obradili su biblijski motiv Salome, odnosno smaknuća, dekapitacije Ivana Krstitelja. Knjiga će biti trojezična (na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku) i po prvi puta Krleža sa svojom “Salomom” (uz Wildea) bit će predstavljen europskom čitateljstvu. Posebno zahvaljujem prevoditelju Yvesu Alexandreu Tripkoviću na radu na ovom projektu.
