Jedna poslovica kaže da je razlog zbog kojeg imamo dva uha i jedna usta taj da bismo mogli više slušati, a manje govoriti. Ipak, u svakodnevnoj interakciji nerijetko čujemo primjedbe: “Ne slušaš!” ili “Ništa me nisi razumio!”.
Istraživanja također pokazuju da veliki postotak komunikacijskih poruka zaboravimo, zanemarimo ili pogrešno protumačimo. Ljudi često misle da čuti nekoga podrazumijeva i slušati ga. Međutim, čuti možemo različite stvari, a da ih uopće nismo razumjeli.
Slušanje nije pristojna šutnja dok sugovornik govori ili razmišljanje što ćemo reći kad osoba prestane govoriti. Pravo slušanje je vještina koja uključuje razumijevanje, zapamćivanje i interpretiranje onoga što smo čuli. Da bi smo to mogli, moramo odlučiti usmjeriti pažnju na sugovornika i uživjeti se u njegovu perspektivu. Ako pritom i aktivno reagiramo na njegove poruke, tada govorimo o vještini aktivnog slušanja. Aktivno slušanje nam pomaže da, osim iznesenih činjenica, shvatimo sugovornikove osjećaje, stavove ili neizrečene misli. Osim toga, svatko će se osjećati ugodnije i cjenjenije ako zna da ga je druga osoba zaista slušala.
Evo nekoliko savjeta kojima možete poboljšati svoje slušanje. Za početak je važno sebi reći da ćete ovog puta strpljivo slušati, zaboraviti na svoje brige i ne prekidati sugovornika. Dobro je i potražiti neko mirno mjesto kako bi umanjili moguće distraktore. Tijekom razgovora je preporučljivo postavljati pitanja i svojim riječima sažeto ponoviti što ste čuli.
S jedne strane, ovako provjeravate jeste li dobro shvatili što vam osoba govori. S druge strane, na ovaj način pokazujete da ste pratili razgovor i da vam je stalo razumjeti osobu. Kažu da je šutnja zlato, a u ovom bi kontekstu to značilo iskoristiti povremene periode šutnje za vlastito razmišljanje, odnosno omogućiti sugovorniku da za to vrijeme smisli što i kako će nešto reći.
Osim riječima, prisutnost u komunikaciji pokazujemo i neverbalnim znakovima. Poželjno je održavati kontakt očima, povremeno kimnuti glavom te se blago nagnuti prema drugoj osobi. U protivnom, sugovorniku se može činiti da ga ne slušate i niste zainteresirani. Također, izbjegavajte previše pokreta tijekom komunikacije jer oni odvraćaju vašu pažnju, ometaju sugovornika i mogu se pogrešno protumačiti.
Možemo zaključiti da pravo slušanje zahtjeva mnogo truda, vremena i motivacije. Ipak, ovu vještinu vrijedi njegovati jer njome možemo unaprijediti i sačuvati odnose s drugima te spriječiti potencijalne nesporazume ili konflikte.
