Hladno proljeće utjecalo je na uzgoj sadnica, a učestala kiša sprečavala u pripremi zemlje mnoge poljoprivrednike pa tako i obitelj Makaj iz Kućan Marofa koji su između dva pljuska u dan i pola uspjeli završiti sadnju batata, tropske biljke koja je u našim krajevima poznata pod nazivom “slatki krumpir” iako s krumpirom nema ništa zajedničko. Ovi najveći proizvođači ekološkog batata i jedini koji imaju ekološki certifikat za proizvodnju batata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u posao su krenuli prije šest godina, nakon uzgoja aronije za kojom je tržište postalo zasićeno. Danas sade do 10 tisuća sadnica i htjeli bi uzgajati više no problem predstavljaju skladišni kapaciteti i manjak sezonskih radnika.
- Neki poljoprivrednici su se tokom proteklih godina opekli na proizvodnji batata i to samo zato što su povjerovali takozvanim otkupljivačima koji su im trebali otkupiti sav urod, ali nakon što su im ti otkupljivači prodali sadnice batata, poljoprivrednici su ostali bez ugovora o otkupu. Zasadili su više hektara batata koji im je zbog neadekvatnog skladištenja propao - ukazuje sugovornik Domagoj Makaj (25) jedan od najmlađim ekoloških poljoprivrednika u Hrvatskoj, vlasnik OPG-a i zaljubljenik u poljoprivredu, poljoprivredne strojeve i mehanizaciju od svoje 15 godine, a kojemu pomažu u radu na OPG-u roditelji.
Iako bi prinos po hektaru mogao biti i do 25 tona, na ovom OPG-u kapaciteti su 10 tona. Također, prinos batata varira od sezone do sezone te je zbog plodoreda, kako kaže potrebno imati četiri puta više zemlje. Kada se površina odmara od batata tu obitelj sadi kukuruz i žitarice te i dalje uzgajaju aroniju. Dodaju da je proizvodnja i skladištenje ekološkog batata pravi izazov. Problemi počinju s presadnicama, nastavljaju se na parceli na kojoj je posađen batat i na kraju najzahtjevnije je skladištenje.
Koliki su prinosi i s kojim se problemima susreću čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
