Samo 36,4 posto učenika osmih razreda u Varaždinskoj županiji svakodnevno uči, a čak 54 posto njih uči samo prije testa i usmenog ispitivanja. Pokazuju to rezultati istraživanja koje je u razdoblju od studenog 2015. do veljače 2016. provedeno u 161 javnoj školi u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Ne uče redovito
U Varaždinskoj županiji sudjelovalo je 35 škola, odnosno 1.560 učenika 4. razreda i 1.508 učenika 8. razreda. Istraživanje su proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Županijska stručna vijeća stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola četiriju županija sjeverozapadne Hrvatske, a voditelji projekta su dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i dr. sc. Boris Jokić.
Rezultati za sve četiri županije pokazuju da oko dvije trećine učenika osmog razreda ne uči svaki dan, pri čemu je redovitost učenja veća kod učenica. Zabrinjava i podatak da gotovo 60 posto osmaša iz četiri sjeverozapadne županije uči isključivo prije testa i usmenog ispitivanja, a spolnih razlika u odgovoru na ovo pitanje nema.
Najviše učenika koji uče samo prije testiranja znanja je u Zagrebačkoj županiji (62,2 posto), a najmanje u Varaždinskoj (54 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (53,9 posto), dok ih je u Međimurskoj županiji 56,7 posto.
Kampanjci i prepisivači?
Rezultati ujedno pokazuju da gotovo polovina učenika domaće zadaće, lektire i slično često ili gotovo uvijek piše u zadnji čas. Iako autori istraživanja ističu da je vrijeme pisanja važno jer ukazuje na redovitost i pravovremenost u ispunjavanju obveza, tek desetina učenika odgovorila je da gotovo nikada ne piše zadaće u zadnji čas. Pritom su djevojčice nešto savjesnije u vremenu ispunjavanja svojih obveza od dječaka.
U Varaždinskoj županiji 11,8 posto učenika gotovo nikad ne piše u zadnji čas, 36,6 posto rijetko piše u zadnji čas, 32,2 posto često piše u zadnji čas, a 19,3 posto učenika gotovo uvijek piše zadaće i lektire u zadnji čas.
Gotovo trećina učenika često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće, pri čemu dječaci to čine češće od djevojčica. U Varaždinskoj županiji 18,7 posto učenika tvrdi da gotovo nikad ne prepisuje zadaće, 47,2 posto rijetko prepisuje, 23,8 posto često prepisuje, dok 10,3 posto gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće.
Pritom gotovo dvije trećine učenika često ili gotovo uvijek s lakoćom mogu pronaći nekoga od koga mogu prepisati zadaću ukoliko je nisu sami napisali. Usto, čak 57 posto učenika četiri sjeverozapadne županije odgovara da im kolege često ili gotovo uvijek šapću kada ne znaju odgovor.
- Premda se i na ovu aktivnost može gledati sa simpatijama, praksa šaptanja u slučaju kada se ne zna odgovor također ukazuje na neetična ponašanja u odgojno-obrazovnom procesu – napominju autori istraživanja.
Veze ispred sposobnosti
Poražavajući su rezultati istraživanja koji pokazuju kako gotovo dvije trećine učenika smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj od sposobnosti učenja važniji snalažljivost, osobne veze, roditelji i slično.
U Varaždinskoj županiji s tom se tvrdnjom u potpunosti slaže 24,9 posto učenika, 37,4 posto se uglavnom slaže, 28,4 posto uglavnom se ne slaže, dok se 9,3 posto uopće ne slaže s tom tvrdnjom.
Kako navode autori, iako su u zadnjih desetak godina postupci upisa na fakultete koji se temelje na polaganju državne mature uvelike smanjili mogućnost korupcije pri upisu, čini se da učenici vlastitu prosudbu temelje na općoj percepciji stanja u društvu i prevladavajućem mišljenju kako su za postizanje životnih ciljeva presudne osobne veze i poznanstva.
