Nagrada Kamov Tomislavu Ribiću: Nemjerljiv značaj za KAJ kao priznati jezik!

tb/vv | 4.12.2022. u 19:38h | Objavljeno u Društvo

- Knjiga pjesama pisana je na kajkavskom jeziku. Poezija je igra, gdje kroz višeslojnost teksta i likova, pokušavam nagovoriti čitatelja da razmisli o čemu se u pjesmi radi - kaže Ribić

Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo 2022. (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku Hrvatsko društvo pisaca (HDP) dodijelilo je Tomislavu Ribiću za zbirku poezije "Dve rali zmeržnjenoga jognja".

Svečana dodjela bila je na Kamovljev rođendan, 17. studenog, a nagrada uključuje brončanu statuu "Kamov ključ" akademskog umjetnika Davora Krelje i ček od 10.000 kuna, koji su varaždinskom književniku uručili članovi žirija Nikola Petković i Velid Đekić. Razgovarali smo s Tomislavom Ribićem, koji nam je otkrio da je rukopis nastajao oko 15 mjeseci.

Stvarnosne pjesme, elementi nadrealizma

- Knjiga pjesama pisana je na kajkavskom jeziku. Riječ je o stvarnosnim pjesmama s nadodanim elementima nadrealizma. Događaji i likovi u knjizi su stvarni: od obitelji, susjeda, prijatelja iz najranijeg djetinjstva do gimnazijskih dana i svih prijatelja, dobrih i dragih ljudi, koji zauvijek ostanu u nama mada nisu spomenuti u knjizi. Kako sam naveo u uvodu: Predi jutra moj mozek dela kot nekši džuboks i z glibine z davnih dnevov nekak brez reda, random, kaj znam kak i zakaj povlači slike i filme, stvarnosne i nadrelane, koji su kot diktat misli brez kontrole razuma (A. Breton), pušča ih v kmici sobe gda se išče nesem razbudil, pa se na malomu filmskomu platnu, v glavi, verti dečaštvo, živi i mertvi, slike njiv, biciklistov, starih napol zrušenih poljskih hiž, Dravske hoste, napuščenih bunkerov, sajmišča, Bombellesove štreke, slike samina. "Dve rali zmeržnjenoga jognja" je film od nepovezanih slik zmeržnjenih, zavustavlenih v cajtu - govori nam autor i nastavlja:

>>Nagrada Kamov Tomislavu Ribiću za zbirku poezije "Dve rali zmeržnjenoga jognja"

- Stvarnosne pjesme s tematikom nasilja, zlostavljanja teško je bilo uklopiti u jednu snažnu, umjetničku cjelinu a da nisu naturalistički vulgarne već da daju na jedan diskretan, a ovdje sam pribjegao nadrealističkim slikama, način uvod u temu pjesme.

S rukopisom je živio dosta dugo, kaže nam. Naime, želio je jedan koncept, priču koja do sada nije postojala u našoj poeziji. Znao je raditi i po deset sati dnevno, a pisanje ovih pjesama bio je stilski izazov, osobito zbog toga što su na kajkavskom jeziku.

Krajnje mogućnosti kajkavskog jezika

- Knjiga predstavlja istraživanje krajnjih mogućnosti kajkavskog jezika i današnjeg vremena i jezika, stilova pisanja te uspoređivanje sličnosti sa slovenskim jezikom. Postavio sam si zadatak da u kajkavski unesem što više stilskih novina, išao sam toliko daleko da mi je ponekad sve izgledalo kao igra. U biti poezija je igra, gdje kroz višeslojnost teksta i likova, pokušavam nagovoriti čitatelja da razmisli o čemu se u pjesmi radi. Svaka pjesma nosi poruku, a ako se pjesma sastoji od nekog stiha, refrena na početku pjesme (to sam nazvao intro) to je uvod u pjesmu i treba izazvati kod čitatelja neki osjećaj (npr. I feel so bad… osjećam se loše, žalostan sam ili They can't hurt you now, pjesma o prostitutki koja se uspjela odvojiti i stvoriti novi život). Pjesma o Anais Nin je pjesma o slobodi izbora svakog bića. Bruce Springsteen i njegove pjesme samo su put da u svojoj sredini uočimo kako na svakoj strani svijeta proživljavamo iste živote. Kroz njegove oči vidim svoj grad koji se ne razlikuje od njegovog (kmica na koncu varoša) - pojašnjava nagrađeni varaždinski književnik.

>>Neven Bosilj čestitao autoru knjige koja je osvojila nagradu Janko Polić Kamov

Knjigu je lektorirao profesor Željko Funda, koji je napisao i pogovor, odnosno esej "Rezik standarda?", a na dodjeli nagrade Kamov istaknuli su kako je njegov pogovor najbolji pogovor u hrvatskoj književnosti dosad. Od 120 pjesama koje je napisao, Ribić je za zbirku izabrao njih dvadesetak.

Značaj knjige

- Na putu stvaranja knjige četiri pjesme su nagrađene na recitalima - Božo Hlastec u Ludbregu, Dragutin Domjanić u Sv. Ivanu Zelini, Stara Lipa u Vrbovcu, dok je na recitalu u Krapini zbornik nazvan po pjesmi V praznoče živim i posebno je naglašen moj doprinos novim pjesmama na Recitalu u predgovoru sjajne pjesnikinje Marije Lamot. Ciklusi pjesama su objavljeni u časopisu Matice hrvatske KOLO, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti FORUM i časopisu KAJ. Već u rukopisu zbirku pjesma je prvi uočio Robertino Bartolec (Modernist nakladništvo) i ukazao na njezin značaj. Mislio sam kako pretjeruje kada je rekao da je to najbolja knjiga tiskana u Hrvatskoj ove godine i prošlih godina. Svakom autoru takva hvala zvuči slatkorječivo, ali kako je Robertino jedan od najvećih poznavatelja književnosti, te elokventan i britki kritičar, bilo mi je drago da imam u svojoj sredini moralnu potporu, osim supruge i kćeri naravno. Zbirka pjesma je dobila nagradu Zvonko Milković za najbolju zbirku pjesama zavičajne i intimističke tematike. Mjesec dana kasnije potvrdile su se Robertinove riječi i u konkurenciji od preko osamdeset knjiga (romani, knjige putopisa, kratkih priča, poezije) dobio sam nagradu Kamov za najbolju knjigu godine. Knjiga je bila i u užem izboru za nagradu Fran Galović - ispričao je autor.

Kriterij odabira za nagradu Kamov prvenstveno je književna izvrsnost, međutim, nagrada promiče i inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.

Najveća nagrada

- Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim kako je to nagrada za najbolju knjigu, a ne samo za knjigu poezije. Konkurencija je bila jaka. Bio sam zatečen. Poslije sam tek saznao da je to i najveća nagrada koju je do sada primio jedan varaždinski književnik jer je riječ o nagradi za nabolje književno djelo - rekao nam je, dodavši kako je sretan što je knjiga na kajkavskom jeziku dobila veliku nagradu, koja puno znači za kaj kao priznati jezik, suvremenu kajkavsku književnost i njenu budućnost koja se treba približiti suvremenosti i izaći iz okova starog kamenog doba.

- Upravo je to, pišući o sadašnjoj kajkavskoj poeziji prof. Funda istaknuo u pogovoru knjige, da je ona misleno mledna, ošpitna, jenodimenzionalna glede svoje konotacijske vrednosti, kruto sentimentalna, pasatistička, kampanilistička. A sve zbog dva faktora: menjek talenta poetov i njevo neznanje Kajkavskoga jezika – zaključio je Tomislav Ribić.