Kontracepcijom nazivamo sve metode koje dovode do sprečavanja neželjene trudnoće.
Još uvijek postoje zablude u vezi kontraceptivnih metoda jer one nisu samo namijenjene sprečavanju začeća već predstavljaju i terapiju pojedinih stanja te prevenciju nekih bolesti u koje spadaju i zloćudne bolesti.
Postoje metode privremene i trajne kontracepcije te hitne kontracepcije. Veliki postotak parova koristi prirodne metode regulacije začeća kao što su kalendarska, Billingsova, temperaturna, simptotermalna te prekinuti snošaj.
Oralni hormonski kontraceptivi sprečavaju ovulaciju, mijenjaju karakter sluzi grlića maternice i stanjuju sluznicu maternice . Djelotvornost im je vrlo velika ukoliko se uzimaju redovito i pravilno.
Na našem tržištu postoji oko 20-tak vrsta pilula koje se individualno preporučuju obzirom na cilj koji želimo postići. Stanja u kojima ne bismo smjeli davati hormonsku kontracepciju su bolesti krvnožilnog sustava (embolija i tromboza), trudnoća, oštećenja jetre i bubrega, zloćudni tumori te starija životna dob žene koja, sama po sebi, nosi rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Obzirom da pušenje oštećuje epitel krvnih žila, potreban je oprez prilikom uzimanja hormonske kontracepcije u takvim slučajevima. Hormonska kontracepcija se koristi i u terapiji pojedinih stanja i bolesti kao što su sindrom policističnih jajnika, endometrioza, obilna krvarenja koja izazivaju anemiju, ciste na jajnicima i neka druga stanja.
Nekontraceptivne dobrobiti hormonske kontracepcije su: smanjenje rizika za rak jajnika, endometrija i debelog crijeva za 40-50%, smanjenje rizika za vanmaterničnu trudnoću za 90%, smanjenje menstrualnih bolova i korekcija anemije te smanjenje nastanka akni i pojačane dlakavosti.
Postoje i moguće nuspojave hormonske kontracepcije koje ovise o metabolizmu i osjetljivosti svakog pojedinog organizma te se u skladu sa time i postupa. Osim tableta postoje i druge hormonske metode kontracepcije poput flastera, vaginalnih prstenova, injekcija te potkožnih implantanata.
Mehaničke metode sprečavanja začeća podrazumijevaju korištenje kondoma, dijafragme i cervikalne kape u kombinaciji sa spermicidima. Njihova pouzdanost nije toliko velika kao kod korištenja hormonskih pripravaka tako da se one i manje koriste u praksi.
Mnoge žene koje imaju nuspojave prilikom korištenja hormonske kontracepcije odlučuju se na unutarmaternične uloške ili spirale koje djeluju tako da smanjuju pokretljivost spermija i mijenjaju karakter sluznice maternice kako ne bi došlo do implantacije.
Razlikujemo hormonsku i nehormonsku (bakrenu) spiralu. Indikacija se postavlja individualno i u skladu sa željom svake žene ponaosob. Spiralu ne bi smjele koristiti žene koje imaju akutnu upalnu bolest ginekoloških organa, koje su trudne ili koje imaju nepravilnu maternicu ili ginekološki karcinom.
U zemljama poput Francuske, Belgije i Nizozemske kontracepciju koristi oko 40% žena, dok je Hrvatska sa svojih 6-8 % pri samom dnu ljestvice. U susjednoj Sloveniji jednu od metoda kontracepcije koristi oko 30% žena.
