Klimatske promjene kojima svjedočimo važan su čimbenik koji doprinosi smanjenju broja populacija svih oprašivača u prirodi. Dobra vijest koja nam dolazi iz znanstvenih krugova je to da se ozonski omotač vidno oporavlja, no utjecaj čovjeka na klimatske promjene zadnjih je godina bio toliko velik da će se taj proces odvijati vrlo sporo. Zagrijavanje našeg jedinog za život pogodnog planeta i intenzivne promjene vremenskih obrazaca mijenjaju ponašanje kod cvjetnica i njihovih oprašivača, uzrokujući kod prvih prilagodbu novonastalim uvjetima te prehrambeni stres kod oprašivača.
Opstanak pčela
Na opstanak pčelinjih zajednica tijekom zimskih mjeseci bez unosa hrane kod pčelinjih zajednica vrlo snažno utječu visoke i sve više ljetne temperature te periodi sa, ali i oni bez oborina u prethodnoj godini, odnosno koliko i u kojoj se mjeri one događaju. Dođe li u određenom vremenu kada su potrebne do izostanka oborina ili preobilnih, kad biljke cvjetaju i mede, oprašivačima se smanjuje količina hrane koju su tada medonosne vrste prisiljene tražiti u većem radijusu, dok se vrste koje ne skladište hranu, poput solitarnih pčela, odlučuju na naseljavanje nekih drugih područja s više hrane u okolici.
>>Pčelari privatno, ali i u društvu lepoglavskih zatvorenika: "Pčele opuštaju – nekad i popričamo"
Sve su oči javnosti zadnjih godina uperene na pad populacije medonosnih pčela i bumbara u svijetu. To je lako uočiti jer se iste koriste na pčelinjacima, za razliku od nekih drugih poput leptira, uholaža, osa, pčela samica i sličnih čiji pad populacije primjećujemo tek kad nam se smanji njihov broj u vožnji na vjetrobranskom staklu automobila. U nekim zapadnoeuropskim zemljama taj se broj prati i vrlo je alarmantan.
>>VAPAJ Vrlo loša godina za pčelare, uginule im i najjače pčelinje zajednice
U Hrvatskoj se uglavnom preko pčelara prati pad populacije pčela na pčelinjacima. Članovi udruge pčelara Pčelarstvo online iz Varaždina su prije desetak godina pratili pad broja pčela u prirodi i uspoređivali ga s padom broja na pčelinjacima u Varaždinskoj županiji. Došli su do zanimljivih podataka - naime, zahvaljujući još uvijek nezagađenoj prirodi i manjim poljoprivrednim parcelama, stanje kod nas u Varaždinskoj županiji i nije toliko alarmantno kao na područjima s intenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom - na većim parcelama gdje se u većoj mjeri koriste kemijska sredstva kao zaštita poljokultura.
Hrana, temperatura, Varroa
Pčele hranu, prije svega, osiguravaju u sezoni medenja biljaka - tako to u prirodi funkcionira već tisućama godina. Kad je riječ o pčelinjacima, na pčelaru je zadatak da ne izvadi previše meda iz košnica i ostavi im dovoljne količine hrane za prezimljavanje. S obzirom na sve toplije zime potrebne su sve veće količine hrane jer pčele nisu u klupku i češće izlaze, no hranu ne nalaze, a energiju troše pa samim time dolazi i do povećanja potrošnje hrane.
Drugo, ali ništa manje bitno za zajednice, jest činjenica da tijekom siječnja počinje zalijeganje matice, koje se u nekim zimama više i ne prekida. Sposobnost pčela da se termoreguliraju zimi je neupitna, no dođe li do naglog zahlađenja, zaliježe li matica intenzivnije, njihov broj često nije dovoljan da pokrije i održi prijeko potrebnu temperaturu legla.
Pčelari su uglavnom svjesni klimatskih promjena, no osim hrane i legla, ključni čimbenik koji utječe na zimsko preživljavanje je grinja Varroa, koja već desetljećima od dolaska na naše prostore zadaje glavobolje pčelarima i smanjuje sam broj medonosnih pčela.
