Pčelari privatno, ali i u društvu lepoglavskih zatvorenika: "Pčele opuštaju – nekad i popričamo" Foto: Đurđević/Privatna arhiva

Pčelari privatno, ali i u društvu lepoglavskih zatvorenika: "Pčele opuštaju – nekad i popričamo"

| 5.11.2022. u 20:12h | Objavljeno u Društvo

Đurđević se u pčele zaljubio još kao dijete, a na ovogodišnjem natjecanju u Vukovaru njegov OPG osvojio je zlatnu medalju za bagremov med i broncu za cvjetni, dok je KZ Lepoglava odnijela zlato za bagrem i srebro za cvjetni med

U Lepoglavu je iz Hrvatske Kostajnice još 1991. došao s jednom torbom. Nakon srednje škole rasporedili su ga na rad u Kaznionicu u Lepoglavi kao pravosudnog policajca. Planirao se vratiti doma, ali počeo je rat. Kostajnicu su okupirali, a s obitelji nije mogao stupiti u kontakt pet godina. Nije znao gdje su ni jesu li dobro.

- U međuvremenu sam nastavio raditi ovdje. I otac je bio pravosudni policajac pa sam znao već kako se postaviti. Moji su za vrijeme rata izbjegli u Bosnu i ostali tamo – priča nam pčelar Goran Đurđević, vlasnik OPG-a Đurđević iz Lepoglave, koji se u pčele zaljubio još kao dijete, a na ovogodišnjem natjecanju u Vukovaru ovojio je zlatnu medalju za bagremov med i broncu za cvjetni.

312962125_5151252121645944_5519349774516020000_n.jpg

Zašto pčelarstvo?

- Tata se pčelarstvom bavio četrdesetak godina, a kad sam imao sedam godina dao mi je da skinem prvi roj. Imali smo pipu na dvorištu koju je ozidao ciglom, izgledalo je poput dimnjaka. I uhvatile su se baš za tu pipu. Tada nije bilo pčelarskih odijela, obukao sam dva-tri kaputa, duge hlače, gumene čizme i mamim zastor preko glave. Roj sam skinuo u pletaru s perom od guske. Bio sam prvi razred i baš sam bio ponosan na sebe, svima u školi sam pričao kako sam skidao pčele. Nije me bilo strah, dotad su me već nekoliko puta bile izbole, imali smo ih na dvorištu – prisjetio se Đorđević kroz smijeh. Pčelarstvu se vratio prije 12 godina. Iz ljubavi, kaže.

POTVRDA KVALITETE Pčelari s područja Grada Lepoglave osvojili su 12 zlatnih, jedno srebrno i dva brončana odličja na organoleptičkom ocjenjivanju meda u Vukovaru. Zlato za bagremov med dobili su Goran Đurđević, Zvonko Galić, Zlatko Barbir, Ivan Mavrek, Nenad Rostohar, Ratko Jakopović i OPG Melita Galić. Zlatna odličja za cvjetni med dobili su Zdravko Gal, Goran Čretni i OPG Melita Galić. Jedno zlato pripalo je i kestenovom medu Gorana Đurđevića. Cvjetni med Gorana Đurđevića i kestenov med Ratka Jakopovića nagrađeni su brončanim odličjima. Kaznionica u Lepoglavi odnijela je zlato za bagrem i srebro za cvjetni med.

312660104_2911896995770842_350744717421627263_n.jpg

- Vuklo me sjećanje, a pčele me opuštaju, osobito nakon stresnog posla. Sama pčelinja zajednica je kao idealan svijet, idealno uređeno društvo. Točno se zna tko, što, kada, kako i zbog čega radi. Kad bi zemlja bila tako uređena, to bi bio idealan svijet. Najsretniji sam kad pregledavam košnice. Par puta sam naišao kad matica izlazi van, ali mi je najdraže kad se mlada pčela rađa pa druge dolaze i pomažu joj da izađe. To mi je psihički odmor. Nekad znam pričati s njima ‘vidi ove male, što radiš, ti se makni, ti smetaš, što je motaš pusti nju’ pa je pitam ‘kako si’, da me tko čuje pomislio bi da sam poludio – smije se pčelar. U svemu mu pomaže supruga, a na imanju trenutačno imaju 50-ak košnica. U ponudi OPG-a Đurđević je med, propolis, mješavine imunomed i čokomed, med punjen orašastim plodovima, vosak i svjećice.

312334742_456368776597347_724313681745697663_n.jpg

Što se meda tiče, na lepoglavskom području najviše je bagrema. Prvi med koji se može vrcati je cvjetni – mješavina divlje trešnje, divljeg i domaćeg voća te maslačka.

Kestena je sve manje, stabla se suše zbog raka kore. Ovisno o godini, ima i zlatošipke, invazivne ljekovite biljke zlatnožutih cvjetova. Neke godine daje samo pelud, neke i medi. Zlatošipka je danas preuzela mjesto livade.

312985200_1187638992103752_2811591258589395882_n.jpg

- Sjećam se kad sam pčelario s tatom, bilo je toliko livadnog meda da smo ga ostavljali pčelama za hranu. Tada ih nije trebalo prihranjivati šećernim sirupom. Otkad nema krava nema ni livada. Ljudi ne kose, danas se malčira ili su livade zapuštene i pune mladih bagrema i kupina. Bavim se stacionarnim pčelarstvom, što znači da pčele ne selim u druge krajeve na ispašu. Tu je problem kasni mraz, kao što je to bilo prethodne tri godine. Ako se bagrem smrzne, gotovo je. Kupuješ šećer kako bi spasio pčele, kako bi preživjele godinu – govori nam.

Resocijalizacija zatvorenika

Pčelarstvom se bavi i na poslu. Radi u poluotvorenom odjelu Kaznionice Lepoglava smještenom na Bitoševju. Zatvorenici tamo brinu o pčelama, stadu od tristotinjak ovaca, voćnjaku i ribnjaku. Ribnjak s drvenom kućicom je rekreacijski, zamišljen da se zaposlenici mogu doći opustiti od stresnog posla.

Na pčelinjaku u Bitoševju, koji je tamo već 15-ak godina i broji oko 110 košnica, ove su godine vrcali 3250 kilograma meda, a osvojili su i medalje na natjecanju u Vukovaru - zlato za bagrem i srebro za cvjetni med.

ZATVORENICI PČELARI Zadnjih pet godina KZ Lepoglava ima program školovanja za pčelare, a dosad se za to zanimanje školovalo između 20 i 30 zatvorenika. Neki od njih danas imaju svoj OPG i poznati su pčelari. Ima i onih s kojima Đurđević ostane u kontaktu kada izađu na slobodu kako bi ih savjetovao kada ‘zapnu’. Med lepoglavske Kaznionice od ove se godine možete kupiti po cijeni od 80 kuna.

- Med se dosad koristio isključivo za prehranu zatvorenika, a od ove godine ćemo ga prodavati. Kupili smo nacionalne staklenke i napravili naljepnice s rešetkama i pčelicom – kaže. Med će se moći kupiti u vinariji KZ Lepoglave u Čretu, u restoranu Ivančica u Lepogavi i u Ministarstvu poljoprivrede, po cijeni od 80 kuna.

bitosevje1.jpg

Pčelinjak na Bitoševju zamišljen je izobrazbu zatvorenika i resocijalizaciju. Zadnjih pet godina počeo je program školovanja za pčelare, a dosad se za to zanimanje školovalo između 20 i 30 zatvorenika. Neki od njih danas imaju svoj OPG i poznati su pčelari. Ima i onih s kojima ostane u kontaktu. - Bio sam im radni mentor. Znaju me nazvati kada naiđu na problem, primjerice, ostanu bez matice ili im je nešto neobično u košnici. Teško je dati savjet na daljinu, ali trudim se, objasnim im kako bih ja to napravio. Zadovoljni su što smo u kontaktu – kaže Đurđević. Na Bitoševju je desetak zatvorenika, a jedan je na radnom mjestu pčelara.

"Nestanu li pčele, nestat će i ljudi"

- Nosim mu stručne knjige iz Gradske knjižnice, dečko je dobar. Trojica ih se sad prijavilo za školu pčelara – jedan radi na ribnjaku, jedan je voćar, jedan radi u šumi. Sviđa im se pčelarstvo - kaže, objašnjavajući da za svoj rad zatvorenici dobiju plaću, a pola im se stavlja na “crnu” štednju kako bi imali nešto za početak kada izađu na slobodu.

312937813_441318234790026_4064807123037943470_n.jpg

Pčelar Đurđević ističe da je najveća važnost i funkcija pčela oprašivanje biljaka, a ne proizvodnja meda. Poručuje ljudima da u pčelarstvo ne ulaze iz materijalnih razloga. - Ako to zaista ne volite, nemojte se baviti pčelarstvom. Napravit ćete štetu i sebi i drugim pčelarima. Mnogi ne znaju da si u akciji cijelu godinu - od ožujka na pčelinjaku, a zimi u radionici - naveo je pa upozorio prenijevši riječi Alberta Einsteina: “Nestanu li pčele, za četiri godine nestat će i ljudi”.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci