U prepunoj crkvi svetog Nikole Hrvatski barokni ansambl sinoć je sjajnom izvedbom pomno biranog programa pod nazivom Rosso Veneziano (Venecijanska crvena) oduševio publiku.
Ovogodišnji koncert na Varaždinskim baroknim večerima Hrvatski barokni ansambl, najvažniji hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno obaviještenu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha na originalnim glazbalima i njihovim replikama, posvetio je Antoniju Vivaldiju.
Pod umjetničkim vodstvom izvrsnog talijanskog gambista Maura Colantonija ansambl je nadahnuto izveo simfonije i arije iz njegove opere La verità in cimento, recitativ i ariju s violom all’inglese iz oratorija Juditha Triumphans, koncert RV 159, koncert za gudače Madrigalesco RV 129, arije iz opera Il Giustino i Dorilla in Tempe te koncert alla Rustica. Uz ansambl je kao solistica nastupila odlična mezzosopranistica Lucija Varšić.
Hrvatski barokni ansambl festivalskoj je publici tako i ove godine podario lijepu glazbenu večer. Nakon izvrsnog koncerta u Varaždinu naš cijenjeni orguljaš Krešimir Has, sinoć je izvedbom zbirke Frottole intabulate da sonare organi, Andrije Motovunjanina, oduševio i publiku u crkvi svetog Martina u Varaždinskim Toplicama.
Najava događanja za srijedu 23. rujna
U srijedu, 23. rujna, festivalski će program početi već prijepodne, kada će u skupštinskoj dvorani Varaždinske županije biti održan znanstveni skup, posvećen zanimljivoj muzikološkoj temi – baroknim skladateljima i njihovim migracijama u Hrvatskoj u 18. stoljeću.
Na znanstvenom skupu, koji organiziraju varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Koncertni ured Varaždin, predavanje o Glazbi u službi dubrovačke kulturne diplomacije održat će Ivana Jelača, naša ugledna pijanistica, specijalizirana za izvedbu na povijesnim instrumentima s tipkama. Prof. dr. sc. Vjera Katalinić, redovita profesorica zagrebačke Muzičke akademije, i muzikologinja Lucija Konfic govorit će o Povijesno osviještenom zvukoliku Varaždina, a dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj varaždinskog Zavoda za znanstveni rad HAZU, o prvom varaždinskom povjesničaru, Ladislavu Ebneru (1775.-1851.), sinu Leopolda Ignacija Ebnera, varaždinskog skladatelja i orguljaša.
Znanstveni skup će početi u 11 sati, a nakon znanstvenog skupa u skupštinskoj dvorani će biti predstavljeno tiskano izdanje Misse Solemnis, varaždinskog skladatelja i orguljaša Leopolda Ebnera, o kojem će govoriti Lucija Konfic i prof. dr. sc. Katja Krolo Šarac.
Navečer pak festivalsku publiku u Varaždinu očekuje još jedan vrhunski glazbeni događaj. Pod umjetničkim vodstvom Katarine Livljanić, pjevačice, muzikologinje i profesorice Schole Cantorum Basiliensis, ansambl Dialogos će u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog kazališta, izvesti djelo Arijadna živi – Ovidije u srednjovjekovnoj i renesansnoj Italiji.
"Arijadna živi" je glazbeno-scensko djelo koje spaja grčku mitologiju, srednjovjekovnu poeziju i suvremeni umjetnički izraz, u kojem se istražuje naš odnos prema vlastitim glazbenim korijenima. U ovome scensko-glazbenome projektu Ovidijev tekst nadilazi antiku i postaje priča o našim dušama, pozivajući nas na putovanje kroz intimne labirinte naših vlastitih života.
Utjelovljena karizmom cijenjenog talijanskog pjevača Pina De Vittoria i Katarine Livljanić, u rafiniranoj poetskoj režiji Oliviera Lexe, ovo je djelo riznica oslobođena drevnih oklopa i uronjena u stvarni život.
U prekrasnoj baroknoj crkvi Marije Snježne u Belcu, u kojoj se već godinama održavaju programi Varaždinskih baroknih večeri, večeras će nastupiti ansambl Gli Schiavoni. Ovaj renomirani ansambl u Belcu će izvesti atraktivni program na kojem će biti djela Francesca Sponge Uspera, Vinka Jelića, Gabriela Uspera, Georga Friedricha Händela, Ivana Lukačića, Antonija Vivaldija, Claudija Monteverdija i Giovannija Rovette. Koncert će početi u 18 sati.
Lijepa glazbena večer očekuje i publiku u Jalžabetu gdje će u 20 sati, u crkvi svete Elizabete Ugarske, nastupiti naša odlična sopranistica Anabela Barić i sjajni slovenski lutnjist Izidor Erazem Grafenauer. Na programu će biti djela Giovannija Girolama Kapsbergera, Francesca Cavallija, Silviusa Leopolda Weissa, Roberta de Viséea i Barbare Strozzi.
U nastavku pogledajte fotogaleriju:
