- Pozdrav, ja sam platana i godišnje osiguram 225 dana kisika za jednu osobu – ovime bi vam se pohvalilo jedno od najstarijih stabala u Šetalištu Vatroslava Jagića kada bi moglo govoriti.
No, s obzirom da ne može, i kako to ni izbliza nije jedini benefit koji ova platana donosi, varaždinski Parkovi odlučili su uz nju postaviti ploču s informacijama o svim njenim dobrim stranama.
Tako će svi prolaznici koji zastanu kraj ovog više od 30 metara visokog stabla moći saznati da bi bez njega u gradu bilo bučnije, ljeti bi bilo još više vruće, a zrak bi bio zagađeniji.
Ove činjenice mogu se potkrijepiti i konkretnim podacima: platana godišnje zadrži 779.850 grama štetnih čestica iz zraka, upije 3.626,44 litara kišnice, a pod njenom je krošnjom hladnije za čak 3,7°C. Osim toga, platana smanjuje buku i svake godine ukloni čak 32,65 kg CO2.
Današnjim predstavljanjem platanine informativne ploče na simboličan je način obilježen Dan urbanog šumarstva koji se obilježava 15. studenog.
Direktorica Parkova Jelena Sekelj tom je prilikom istaknula da smo gradsko zelenilo, u značajnom dijelu, naslijedili od prethodnih generacija i da smo ga onima koji dolaze iza nas obvezni ostaviti u dobrom stanju.
- Zbog toga je urbano šumarstvo važan dio održavanja javnog zelenila, koje je multidisciplinarno područje. Urbani šumar u Parkovima kao jedan od glavnih zadataka ima redovito praćenje svih karakteristika i promjena na stablima i zaštitu i održavanja zdravog stanja stabala. To je izazovan zadatak jer naša gradska stabla najčešće žive u neprirodnom staništu, a uz utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na njihov rast i razvoj velik utjecaj, najčešće negativan, ima upravo čovjek. Stabla starije dobi su izuzetno vrijedni čuvari naših gradova. No, kao svi stariji članovi zajednice, i starija stabla zahtijevaju posebnu brigu i pažnju. A čuvamo ih zbog bioraznolikosti i širokog spektra koristi od njih koje doprinose boljem životnom okruženju za građane. Neke od njih prikazali smo na tabli uz platanu - kazala je Sekelj.
Postavljanje ploče inicirali su varaždinski Parkovi i Hrvatsko šumarsko društvo, a realizirano je na temelju rezultata međunarodnog projekta ArboCroatia (Erasmus+ Development of Digital Forms of Learning and New Certification Programs in the Field of Arboriculture and Urban Forestry at the SE Europe Level) kojeg vode Urbani šumari d.o.o. (Hrvatska), Český svaz ochránců přírody Arboristická akademie (Češka) i European Arboricultural Council (Njemačka).
Ovaj domišljat način informiranja građana o dobrobitima urbanog zelenila svojom je prisutnošću podržao i varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, uz predsjednika varaždinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva Davora Topolnjaka i Gorana Huljenića, ispred Urbanih šumara.
A o svim prednostima platane prvi su imali priliku naučiti učenici 4. b razreda, budući ekološki tehničari iz varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole, koji su događaju prisustvovali sa svojom profesoricom Petrom Novak Mlinarić. Njima su Parkovi predstavili i zanimanje urbani šumar koje je relativno mladi smjer na Šumarskom fakultetu.
Dugotrajna prisutnost platana i ostalih stabala u i oko šetališta Vatroslava Jagića ne predstavlja samo estetsko obogaćenje, već je ona ključni čimbenik ekološke ravnoteže u Varaždinu. Dok je sadnja mladih stabala hvalevrijedna, istinski ekološki kapital leži u starim stablima poput ove platane, ističu iz Parkova.
Ovom simboličnom akcijom željelo se podići svijest javnosti o važnosti očuvanja svih starih stabala u gradu, s jasnom porukom da bez njih ne bi bilo moguće održavanje kvalitetnog života i bioraznolikosti u urbanom okruženju.
