Kako je zapravo ubijen Dejan Petreković zvani Deki, odnosno tko je uistinu počinitelj ovog zločina? Ova bi se pitanja zacijelo nametnula svakome tko bi pratio svjedočenje sudsko-medicinskog vještaka tijekom ponovnog suđenja Zdenku Jarošu, koje je krenulo ispočetka jer je Visoki kazneni sud ukinuo raniju presudu varaždinskog Županijskog suda, koji ga je za ubojstvo osudio na trideset godina zatvora, dok je zbog pomaganja kod ubojstva na jednogodišnju uvjetnu kaznu osudio Aleksandra Maksimovića, kojem se sada sudi u odsutnosti jer je u zatvoru na izdržavanju višegodišnje kazne.
Je li i koliko žrtva patila
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao što smo bili izvijestili početkom kolovoza, prihvatio je Joroševu žalbu te ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Međutim, iako se Jaroš žalio iz više osnova, VKS se složio samo s time da je sud pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, i to tek u pogledu vrste ubojstva. Naime, Jaroš je osuđen za teško ubojstvo, odnosno da je ubio drugoga na okrutan način iz koristoljublja. To je okrivljeni poricao, a VKS je prihvatio, smatrajući da prvostupanjski sud uistinu nije dobro obrazložio svoj stav o ubojstvu na okrutan način pa je poništio presudu, uz naputak da se ponovno sasluša sudsko-medicinski vještak na okolnost trpljenja žrtve.
Sukladno tome, sudsko-medicinski vještak u ponovljenom je postupku prvo upitan o redoslijedu ozljeda koje su nanijete žrtvi jer to može ukazati o razini trpljenja koje je veća ukoliko je veći razmak od nanošenja.
-Sa sudsko-medicinskog stajališta nije moguće zaključiti o redoslijedu nanošenja ozljeda. Međutim, s obzirom na bliske lokalizacije dvije ustrijelne ozljede glave, za očekivati da su nastale u međusobno kratkom vremenskom odsječku jedna od druge. Svaka od utvrđenih ustrijelnih ozljeda glave s obzirom na lokalizaciju, karakteristike i intenzitet je takva da očekivano dovodi do gotovo trenutnog gubitka svijesti te su svaka za sebe apsolutno smrtonosne, ustvrdio je vještak.
No, prije nego je ustrijeljena u glavu, žrtvi je ozlijeđena potkoljenica.
-Nije moguće s apsolutnom sigurnošću utvrđivati o sredstvu i mehanizmu nanošenja ove ozlijede. Moglo se raditi o prostrjelu desne potkoljenice s prijelomom desne goljenične kosti, no zbog nastalih truležnih promjena nije bilo moguće utvrditi koji je od defekata ulazni, a koji izlazni, odnosno nije moguće utvrditi smjer strijelnog kanala, ukoliko se doista radilo o strijelnoj ozljedi, rekao je vještak.
Predočavajući sadržaj optužnice, zastupnik optužbe zatim je pitao vještaka je žrtva patila više od uobičajenog kod običnog ubojstva.
-Ako se inkriminirani događaj dogodio na način kako se to optuženom stavlja na teret, proizlazilo bi da je oštećeni prvo zadobio prostrijelnu ozljedu desne potkoljenice s prijelomom desne goljenične kosti, dakle, ozljedu praćenu izvjesnim bolovima jakog intenziteta koji bi bili prisutni kod oštećenog cijelo vrijeme do zadobivanja barem prve od dvije ustrijelne ozljede glave. U optužnici je navedeno da je između tih ozljeda prošlo 10-15 minuta. Tijekom navedenog vremenskog razdoblja, uz prisutne bolove, oštećeni bi trpio i izvjestan strah. Bi li ti bolovi i strah izlazili izvan uobičajenih, koji su prisutni kod “uobičajenog” usmrćenja, ne mogu se decidirano izjasniti, no svako usmrćenje - izuzev eventualnog slučaja da osoba zadobije apsolutno smrtonosnu ozljedu koja rezultira trenutnom smrću - praćena je izvjesnim bolovima i strahom, ovisno o sredstvu i mehanizmu ozljeđivanja, odnosno nanošenja smrtonosne ili smrtonosnih ozljeda, ukazao je vještak te naglasio da ne smatra da su bolovi koje je oštećeni trpio do zadobivanja smrtonosne ozljede izvanredni, odnosno da nisu prisutni kod drugih usmrćenja, a s obzirom na karakteristiku utvrđene ozljede desne potkoljenice te uzimajući u obzir da je na kraju došlo do usmrćenja.
U kojem je položaju bila žrtva
No, nije sve stalo na razjašnjenu razine trpljenja žrtve. Otvorilo se i pitanje položaja žrtve u trenutku usmrćenja, a posljedično i tko je zapravo počinitelj, i to zahvaljujući pitanju branitelja okrivljenog, koji je vještaka pitao može li se dodatno izjasniti o položaju glave i tijela oštećenog u odnosu na smjer cijevi oružja.
-S obzirom na utvrđene ulazne strijelne defekte, smjerove strijelih kanala te mjesta pronalaska projektila ispod kože glave oštećenog, proizlazi da su se usta cijevi oružja u trenutku ispaljenja projektila nalazila ispred promatrano u odnosu na prednju stranu glave, odnos lica optuženog, odnosno bila su usmjerena blago od dolje prema gore te sprijeda prema straga, pri čemu je pri ispaljenju jednog od projektila bilo usmjereno i blago od desno prema lijevo. Međutim iz međusobnih odnosa prednje strane glave te usta cijevi oružja nije moguće zaključivati o međusobnim položajima tijela sudionika zbog velike pokretljivosti glave u odnosu na tijelo te isto tako nije moguće zaključivati o položajima tijela sudionika događaja u prostoru u trenutku ozljeđivanja, budući da bi utvrđene ustrijelne ozljede izgledale jednako u slučaju da su nanesene u uspravnom položaju oštećenog ili bilo kojeg drugog položaja oštećenog u prostoru pa i ležećem, objasnio je vještak.
Budući da je Maksimović u iskazu tvrdi da je žrtva ležala bočno u trenutku ubojstva, a njegov prijatelj i svjedok Nemanja Grčić da je Petreković nakon ranjavanja u nogu tijelom pao prema naprijed, branitelj je upitao vještaka je li rana kakvu je zadobio oštećenik mogla nastati da je oštećenik ležao na trbuhu licem prema tlu.
- Takve ustrijelne ozljede glave nisu mogle nastati. U slučaju da je oštećeni ležao na trbuhu, nije mogao okrenuti glavu prema cijevi oružja koja bi bila iznad njegovog tijela na način da uspostaviti takav položaj glave, odnosno tijela oštećenog u odnosu na usta cijevi oružja koje bi držala druga osoba, a koja stoji iznad oštećenog u nekom uspravnom položaju, ustvrdio je vještak.
Ništa od predloženoga
Takav iskaz otvara pitanje vjerodostojnosti opisa ubojstva koji su dali Maksimović i Grčić. Stoga je branitelj okrivljenog predložio da se dodatno provede rekonstrukcija događaja u nazočnosti sudsko-medicinskog i balističkog vještaka.
-Postoje tri verzije usmrćivanja i to ona opt. Zdenka Jaroša, opt. Aleksandra Maksimovića i svjedoka Nemanje Grčića. A u konačnici, zavisno od verzije koja je najbliža istini, zavisi i ocjena vjerodostojnosti iskaza odnosno obrane involviranih osoba, ustvrdio je branitelj te dodao da se rekonstrukcija ubojstva može provesti u sudnici, budući da je već ranije odbijena na mjestu ubojstva.
Sudsko je vijeće, nakon vijećanja, odbilo prijedlog za provođenje rekonstrukcije. Branitelj je zatim predložio dodatno ispitivanje sudsko-medicinskog vještaka, neposredno ispitivanje Nemanje Grčića, bivše djevojke B. B. i poznanika S. S., kao i i V. H. od kojeg je Jaroš kupio kuću, a koji može potvrditi da je kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena, što je suprotno navodima Maksimovića da Jaroš nije imao novca i zbog duga ubio Petrekovića.
Iako je Jaroš već oko pet godina u istražnome zatvoru u kojem čeka sudski pravorijek, zastupnik optužbe usprotivio se svim ovim dokaznim prijedlozima obrane, smatrajući ih odugovlačećima i irelevantnima, a tome se priklonilo sudsko vijeće.
