Usprkos rastu BDP-a tijekom prošle godine i početkom ove, Hrvatska sve više zaostaje za ostalim, usporedivim zemljama EU. O tome svjedeće tabelarni prikazi koje je na svom blogu Eclectica objavio Nenad Bakić.
Prvi njegov grafikon prikazuje kumulativne stope gospodarskog rasta Hrvatske i njoj usporedivih zemalja tijekom zadnjih šest godina, od kad je u svijetu (i Europi) počeo gospodarski oporavak. Iz tog grafikona je vidljivo da najlošije stoji upravo Hrvatska.
To je razvidno i iz donjeg prikaza u dužem razdoblju.
- Sljedeći grafikon prikazuje BDP per capita (po stanovniku), prema paritetu kupovne moći. Kao što se vidi, svi su nas prestigli, osim Rumunjske i Bugarske, koji će to vjerojatno napraviti uskoro, zaključuje Bakić.
Umjesto odgovora zašto je to tako, upozorava na prikaza našeg stanja u Izvješću EK za Hrvatsku 2015. objavljenom prije nekoliko dana:
• Slab rast, odgođeno restrukturiranje poduzeća i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava.
• Slaba vanjska konkurentnost i vrlo negativno stanje međunarodnih ulaganja ugrožavaju vanjsku održivost.
• Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom.
• Dug kućanstava i korporativni dug guše potrošnju i ulaganja.
• Administrativna rascjepkanost i loše upravljanje javnim financijama, uključujući u zdravstvu, pridonose znatnoj neučinkovitosti javnog sektora.
• Nefleksibilno poslovno okruženje prepreka je rastu.
• Nedostaci institucija i politika utječu na stanje na tržištu rada. Sustav isplate otpremnina priječi mobilnost radne snage i odvraća od primjene ugovora na neodređeno vrijeme. Slojevit sustav socijalnih naknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja destimuliraju rad.
• U pogledu korporativnog duga, izazov je osigurati brzi pristup restrukturiranju i pomiriti zaštitu vjerovnika s učinkovitosti postupka razduživanja, bez ugrožavanja financijske stabilnosti.
• Financijski sektor suočava se s izazovima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo.
• Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada koči zaposlenost.
• Nedostatni administrativni kapaciteti sprječavaju potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a.
