Zabrinjavajuće stanje u hrvatskoj pedijatriji, odnosno vrlo ozbiljan manjak pedijatara i potreba za provođenjem hitnih mjera kako bi se osigurala dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb za svako dijete u Hrvatskoj, goruće su teme 16. Kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora koji će se održati ovaj tjedan (9.-12. listopada) u Šibeniku.
Pedijatara nedostaje i u pojedinim županijskim bolnicama kao npr. Gospiću, Puli i Zadru, no najalarmantnija je situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje se manjak pedijatara u 18 godina više nego udvostručio, s 12 % u 2007. na 31 % u 2025.
- Svjesni smo problema i ukazujemo na njega godinama. Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere unapređenja zdravlja i prevencije bolesti što ima dalekosežne posljedice. Postoji i rizik od odgođenog postavljanja dijagnoza i liječenja. Ova situacija opterećuje bolničke hitne službe koje preuzimaju ulogu primarnih pedijatara. U konačnici imamo skuplju zdravstvenu zaštitu s lošijim ishodima. Ako se hitno ne poduzmu mjere za promjenu ovakvog stanja, posljedice po život i zdravlje djece pa time i cijelo društvo mogle bi biti vrlo ozbiljne - ističe predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva HLZ-a Aida Mujkić.
Šibensko-kninska županija, u kojoj se održava kongres, jedna je od sedam županija u kojima nedostaje više od 40 % pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti1. Kritična situacija je još u Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji. Podaci HLK-a pokazuju tako da sva djeca u Hrvatskoj u praksi nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi, dok prosječno u Hrvatskoj na jednog primarnog pedijatra dolazi čak 1.398 djece.
Ne iznenađuje stoga da su problemi pedijatrijske skrbi u Hrvatskoj tema okruglog stola na kojem će drugog dana Kongresa sudjelovati ministrica zdravstva Irena Hrstić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva profesorica Aida Mujkić i Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Situacija je ozbiljna i u primarnom zdravstvu i u bolnicama.
- Da je stanje u hrvatskoj pedijatriji alarmantno jasno govore podaci HLK-a da skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i smatra da su izloženi neprimjerenom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi u svoje slobodno vrijeme - upozorava Joško Markić, predsjednik Organizacijskog odbora 16. Kongresa i predstojnik Klinike za dječje bolesti splitskog KBC-a.
Naime, Hrvatska liječnička komora je krajem 2024. provela drugi val longitudinalnog istraživanja "Studija hrvatskog liječništva" koje, uz ove podatke pokazuje npr. da više od 90 % bolničkih pedijatara redovito radi prekovremeno, od čega njih 72 % radi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno.
Kongres u Šibeniku okupit će stotine pedijatara i drugih stručnjaka, koji će kroz predavanja, radionice i panel diskusije raspravljati o najnovijim medicinskim dostignućima, izazovima u zdravstvenom sustavu i budućnosti pedijatrijske skrbi te potražiti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja današnjice: kako osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za svako dijete u Hrvatskoj? Istovremeno se u Šibeniku održava i konferencija pedijatrijskih medicinskih sestara i tehničara tj. 15. Kongres Pedijatrijskog društva HUMS-a.
