Obrt za popravak obuće i ostalih kožnih predmeta "Nin" u Ulici braće Radić 27 u Varaždinu jedan je od rijetkih koji već punih 25 godina uspijeva opstati na tržištu. Usprkos sve manjem broju mušterija, a naročito sveprisutnim "akcijama" gdje se cipele mogu pronaći već za stotinjak kuna, prvi je vlasnik Slavko Pijaca kvalitetnim radom i susretljivosti s mušterijama u tom poslu doživio i zasluženu mirovinu, no pitanje je hoće li to uspjeti i njegovim sinovima Danielu i Mariju koji su naslijedili očev obrt.
Premda su izdržali najgore krizne godine tijekom kojih se ugasilo mnogo obrta, Daniel kaže kako im je i dalje svaki dan nova borba. Tek se rijetki, naime, odlučuju na popravak omiljenih kožnih cipela.
- Ako mušteriju popravak cipela stoji više od 100 kuna, teško će se odlučiti na to. Radije će za stotinjak kuna na "akciji" kupiti nove cipele koje su sve samo ne od kvalitetnog materijala. Ja s druge strane mogu raditi samo s kvalitetnim materijalom, pravom gumom i kožom, a ne sa skajem i umjetnim materijalima koji se zapravo niti ne mogu popraviti - ističe vlasnik obrta koji osim popravka obuće, mušterijama nudi i izradu ključeva te graviranje natpisa i imena.
Premda velik broj građana cijeni njihov rad, Daniel navodi da bi svakodnevno trebali imati konstantan broj mušterija kako bi platili sve što moraju.
- Otac je preživio više od 20 godina u ovom poslu, no to su bila drugačija vremena. Sada je sve gore i gore i svaki nam je dan nova borba. Idemo na sitno - popravljamo cipele, tu i tamo imamo neko šivanje torbe, izradimo neki ključ, no to je sve samo da platiš tekuće obaveze. Većim i jačim obrtnicima je lakše, a mi manji obrtnici snalazimo se kako najbolje znamo i umijemo. Premda se i ja nadam da ću ovdje uspjeti doživjeti mirovinu, to mi nitko ne jamči - napominje vlasnik jednog od najdugovječnijih obrta u gradu Varaždinu.
Da malim obrtnicima doista nije lako zorno pokazuje slučaj Jozefa Vučaja, vlasnika zlatarsko-filigrantskog obrta u Varaždinu. On je, naime, pokrenuo postupak predstečajne nagodbe zbog blokade računa od vjerovnika, što je onemogućilo redovno poslovanje tvrtke. Obrtu je, doduše, najveći problem prouzročilo jamstvo po kreditu za jednu tvrtku, ali i ekonomska kriza što je zajedno dovelo do blokade računa, odnosno kašnjenja isplate plaća. Daljnja blokada računa, navedeno je u planu restrukturiranja, uzrokovala bi dugoročnu nelikvidnost, a pokretanje postupka predstečajne nagodbe dovelo bi do deblokade računa, što će omogućiti nastavak proizvodnje i trgovine nakitom.
Dok ovaj obrt očekuje nastavak poslovanja nakon završetka predstečajne nagodbe, mnogi nisu nisu bili te sreće zadnjih godina i jednostavno su nestali. Prema podacima koje su nam dostavili iz Obrtničke komore Varaždinske županije, 2008. godine u ovoj je županiji bilo 3.260 obrta sa 6.605 zaposlenih. Pet godina kasnije, točnije 2013. godine, broj obrta pao je na svega 2.671. Danas u Varaždinskoj županiji djeluje pak 2.554 obrta koji broje 5.266 zaposlenih.
- U razdoblju od 2008. do 2015. imali smo velik pad broja obrta, no 2015. godine se pad obrta smanjio na pola. Tijekom 2016. na razini županije imali smo pad od samo devet obrta - naglašavaju u Obrtničkoj komori.
Međutim, ukazuju da je broj zatvorenih obrta prošle godine bio puno veći, ali da je bilo i otvaranja novih obrta.
- U Varaždinskoj županiji najveći pad broja obrta u posljednjih nekoliko godina zabilježen je u trgovačkoj djelatnosti, dok je povećanje obrta zabilježeno u intelektualnim i uslužnim zanimanjima te u poljoprivrednim zanimanjima - napominju iz županijske Obrtničke komore.
Nelikvidnost, nemogućnost naplate obavljenog posla, prečeste zakonske izmjene, preveliki fiskalni i parafiskalni nameti, nelojalna konkurencija, a ponajviše rad na crno, problemi su s kojima se obrtnici svakodnevno suočavaju.
- Kada govorimo o problemima s kojima se obrtnici susreću tada postoji i nekoliko grupacija problema koji su striktno vezani za pojedine djelatnosti. Tako, primjerice, prijevoznici imaju najveći problem s pronalaskom radne snage, a ugostitelji s pronalaskom kvalitetne radne snage, odnosno za djelatnicima koji su završili svoje srednjoškolsko obrazovanje za to zanimanje. Iste probleme imaju i stolari. Međutim, daleko najveći problemi s kojima se obrtnici bave su nameti od strane države i krut državni aparat - navode iz županijske Obrtničke komore.
