Međunarodno natjecanje EUREKA IIEC, na kojem se nagrađuju najbolje ideje koje spajaju znanost, poduzetništvo i održivi razvoj, ove je godine bila još jedna odskočna daska za varaždinski startup s ambicioznim projektom razvoja robota za sortiranje otpada. Riječ je o tvrtci DELTAsort, koja je doduše registrirana u Zagrebu, ali iza koje kao glavni mastermind stoji Varaždinac Filip Kuzminski, već poznat u poduzetničko-inovativnim krugovima Varaždina s obzirom da se robotikom i osvajanjem nagrada počeo baviti kao školarac.
Završnica spomenutog natjecanja organizirana je u studenom na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te je okupila dvadeset finalista iz cijelog svijeta, među kojima je DELTAsort osvojio treće mjesto i nagradu od 2.500 eura. Bio je to povod za razgovor s Filipom Kuzminskim, koji je, kako kaže, odrastao na Banfici, a robotikom se počeo baviti već u osnovnoj školi.
Malo umjetnost, pa opet robotika
Kako je počela ljubav prema robotici i inovacijama?
Pohađao sam Prvu osnovnu školu Varaždin i Prvu gimnaziju Varaždin, a robotikom sam se počeo baviti još u petom razredu osnovne škole pod mentorstvom Ivice Kolarića, prema mom mišljenju, osobe odgovorne za veliku popularizaciju robotike u Hrvatskoj još od 2011. godine, kad smo išli na prva natjecanja. No, od robotike sam odustao u srednjoj školi, jednostavno mi je bilo dosta. Tada sam odlučio da sam gotov s tim i da je vrijeme da se bacim u (svojevrsne) umjetničke vode. Nije mi baš išlo, pa sam na kraju ipak odlučio upisati strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Što vas je potaknulo na pokretanje vlastitog biznisa i to u smjeru robotike i umjetne inteligencije? I tko su sve članovi Vašeg tima?
DELTAsort Robotics danas broji četiri zaposlenika te nekoliko freelancer-a. Petar Slaviček i ja smo osnivači, a upoznali smo se još na robotici kod Kolarića, zatim smo bili cimeri u Zagrebu. Osim DELTAsort-a najviše se ponosimo uspjesima Udruge mehatroničara, u kojoj smo zajedno vodili veliki projekt izrade autonomnih robota koji igraju nogomet te smo s njima išli na natjecanja. U nekom trenu nam je bilo prirodno predati taj projekt idućim generacijama studenata i iskoristiti znanja za nešto novo. Paralelno smo otvorili komunikaciju s određenim kompanijama u industriji oporabe otpada i tako je došlo do ideje DELTAsort-a.
Po čemu je Vaš proizvod inovativan i kome je namijenjen?
DELTAsort je robotska stanica za sortirnje otpada. Namijenjena je ugradnji u sortirnice u kojima se odvojeno prikupljeni otpad od građanstva sortira prema polimeru i tako prodaje kao sirovina za izradu reciklata. U takvim sortirnicama se i dalje u velikoj mjeri koristi ručno sortiranje, posebice u onima s manjim godišnjim kapacitetom. Iako se na prvu problem sortiranja možda čini poprilično banalnim, to je iznimno kompleksan postupak. Za razliku od sortiranja u proizvodnji u kontroliranim industrijskim uvjetima, gdje je svaki dio serije jednak, kod sortiranja otpada potpuno je obrnuta situacija. Svaki objekt je drugačije zgužvan ili onečišćen, do mjere da je neprepoznatljiv. Ljudski radnik je po tom pitanju vrlo fleksibilan, može se lako prilagoditi, dok je primjena robota za isti zadatak iznimno zahtjevna. Ipak, ona je moguća i logična kao jedan od iskoraka prema većim stopama sortiranja, a posljedično i recikliranja.
Kroz fondove do početnog kapitala
U kojoj je trenutačno fazi razvoja robotska stanica?
DELTAsort je trenutno u fazi intenzivnog testiranja u stvarnom industrijskom okruženju. Iako trenutno govorimo o prvom primjerku, planiramo da će se roboti proizvoditi u serijama od nekoliko stotina sustava godišnje.
Kako ste došli do početnog kapitala za razvoj svoje poduzetničke ideje?
Početni kapital, vjetar u leđa, osigurali smo putem programa ZICER Startup factory, gdje smo 2024. na završnom događaju Zagreb Connect osvojili 25.000 eura. U međuvremenu smo osigurali i dodatna sredstva iz državnih i europskih poticaja za razvoj proizvoda i internacionalizaciju poslovanja, a zadnja novost je da smo osigurali investiciju od Vesna VC investicijskog fonda.
Je li mladom startupu u Hrvatskoj teško doći do kapitala za pokretanje poslovanja?
Ne mogu reći kako je bilo prije 10 ili 20 godina, ali danas je značajni investicijski kapital dostupan na hrvatskoj startup i scaleup sceni. Na našem području aktivno je više hrvatskih, ali i internacionalnih fondova rizičnog kapitala (Venture Capital) koji traže nove kompanije, startupove i ideje za ulaganje. Kako je prosječnom startupu potrebno više godina da postane profitabilan, VC kapital, ali i dostupnost poticaja startupovima su od ključnog značenja u početcima poslovanja.
Kakvi su vam daljnji planovi?
Kratkoročno planiramo rasti, a dugoročno narasti u vodeću kompaniju koja nudi pametna i inovativna rješenja za automatizaciju soriranja otpada. Pritom ćemo se služiti svim resursima koji će nam pomoći da to postignemo. Nagradu od EUREKA natječaja iskoristit ćemo za pisanje prijave na EU natječaj “Dokazivanje inovativnog koncepta”, za koji pripremamo jednu inovaciju u DELTAsort ekosustavu.
