Studeni je tradicionalno mjesec kada se muška populacija osvještava o bolestima koje se javljaju kod njih, a jedna od tih je rak prostate. Koje su opasnosti kod te bolesti, njezinu učestalost te važnost preventivnih mjera koje se mogu poduzeti da bi se bolest otkrila na vrijeme i izliječila pojašnjava voditelj Odjela za urologiju Opće bolnice Varaždin dr. sc. Goran Benko, dr. med.
Rak prostate je rastući javnozdravstveni problem, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi i zapadnom svijetu. 2014. godine u Hrvatskoj je bilo 1700 novootkrivenih karcinoma. Ta brojka smještava ga na drugo mjesto s rakom debelog crijeva, odmah iza raka bronha. Godišnje 750 muškarca umire od tog karcinoma, no ta vrlo ozbiljna bolest može se nekim mjerama na vrijeme liječiti.
Provodi se tzv. oportunistički probir ili screening kojim se pokušava osvijestiti mušku populaciju koja je u riziku od te bolesti da se samoinicijativno jave svojim obiteljskim liječnicima.
„Ugroženi su muškarci stariji od 40 godina, a tada se određuje prva vrijednost tumorskog markera prostata specifičnog antigena (PSA). Muškarac se upućuje urologu koji tada određuje intervale pregleda i postavlja sumnju radi li se o bolesniku koji ima šanse oboljeti od raka prostate pa se poduzimaju daljnje dijagnostičke mjere ili se radi o zdravom čovjeku pa se stavlja u redovni interval pregleda“, kaže Benko, koji dodaje da se, primjerice, prehrambene navike poput unosa velikih količina namirnica životinjskog porijekla, crvenog mesa, mogu povezati s rizikom obolijevanja od karcinoma prostate, ali da to nije dovoljno utvrđeno.
„Sigurno je da je rizični faktor životna dob. Što je ona viša, veća je šansa obolijevanja. Faktor je i rasa, Afroamerkinci su najugroženiji. I naravno nasljeđe. Malo je nasljednog, genetskog karcinoma, oko 9 %, a drugi nasljedni oblik je ako rođak u prvom koljenu oboli tada se rizik za oboljenje osobe povećava dvaput, a ako je dva ili više oboljelih u tom koljenu, rizik je čak od pet do 11 puta veći. Moram istaknuti da govorimo samo o riziku, ne o sigurnom obolijevanju. Ali takvi muškarci su interesantniji za ranije kontroliranje i preventivne mjere“, pojašnjava voditelj Odjela za urologiju.
Rak prostate ne mora imati nikakve simptome. Rano ga se otkriva samo na temelju povišenog tumorskog markera, no to nije uvijek znak da se radi o tumoru pa nije razlog za paniku.
„Potencijalni bolesnici trebaju se javiti svom obiteljskom liječniku. On će odrediti PSA, a potom se bolesnik javlja nama na prvi pregled, koji ostvaruje prema listi čekanja“, naglašava Benko te napominje da kompletnu dijagnostičku uslugu kao i primjerene načine liječenja bolesnici mogu dobiti u Općoj bolnici Varaždin.
„Za razliku od mnogih odjela u Hrvatskoj mi smo kadrovski dobro posloženi, ima nas dovoljno. Što se tiče opreme, imamo instrumentarij i aparate koji su u rangu bolje opremljenih bolnica ili klinika“, dodaje voditelj varaždinske urologije.
Prema iskustvima iz Opće bolnice Varaždin, muška je populacija danas osvještenija zbog različitih medijskih kampanja i muškarci idu na pregled.
„Velik dio javlja se na vrijeme i možemo jako puno učiniti. Ali apeliram da ljudi čim više kontroliraju svoje zdravlje. Ako se dođe na vrijeme, s bolešću koja je lokalizirana, izlječivost je 100 posto“, poručuje Goran Benko, voditelj Odjela za urologiju varaždinske Opće bolnice.
