Kada mu je prije 25 godina prijatelj iz zafrkancije poklonio košnicu sa pčelama, Josip Trstenjak iz Vinice nije mogao ni zamisliti kako će godinama kasnije sa sinovima Markom i Matijom brinuti o tristotinjak pčelinjih zajednica i proizvoditi prepoznatljiv cvjetni, bagremov, kestenov i livadni med. Štoviše, bio je uvjeren da će sve ostati na razini hobija.
- S vremenom sam povećavao broj pčelinjih zajednica na pet, deset sve dok nismo došli do ozbiljnijih 50 i preselili ih u susjedov voćnjak. Desetak godina bili smo na tih 50 pčelinjih zajednica jer smo učili i savladavali tu tehnologiju, a kako su se sinovi polako uključivali, tako smo i proširivali broj zajednica. Potrebno je dosta vremena za savladati praktično pčelarstvo, početniku treba minimalno pet sezona da bi vidio, naučio i uhodao se u proizvodnju. Usto, dobro bi bilo da svaki početnik ima mentora, odnosno starijeg pčelara koji ga podučava. Meni je mentor bio upravo prijatelj koji mi je dao prvu košnicu - prisjeća se Josip svojih početaka.
Danas Pčelarstvo Trstenjak ima oko tristotinjak pčelinjih zajednica na pet lokacija, od parka Opeke, Pešćenice Viničke, Vinice pa do Cestice i Lovrečan Otoka. Glavni kriterij odabira lokacije bila je dobra paša, odnosno da u okolici ima dovoljno bagrema i kestena, pojašnjava sin Matija.
- Mi smo tzv. stacionarni pčelari, odnosno ne selimo pčele s paše na pašu. Sva trojica smo zaposleni i trenutno nemamo dovoljno vremena za to iako imamo i kontejner s vagom koja šalje SMS poruku o dnevnim prinosima. Jedina selidba nam je na facelije. To je biljka koja se sadi na njivama te služi za upotpunjavanje paše jer dobro “medi”. Na nju selimo oko četrdesetak košnica - kaže Matija.
Zadovoljni su jer sve što proizvedu, uspiju i prodati.
- Kompletna prodaja ide na kućnom pragu, odnosno na adresi Vladimira Nazora 24 u Vinici ili pak na adresi Vladimira Nazora 189 u Petrijancu, a od nedavno smo počeli hodati i po sajmovima. Kupci nam se vraćaju, vjeruju nam, i do 1. svibnja kada je prvi novi med prodamo sve zalihe - zadovoljni su Josip i Matija. Međutim, kao i kolegama, i njima je zbog klimatskih promjena u posljednjih pet godina pao prinos meda.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
