U prvih mjesec dana, otkako je austrijsko tržište otvoreno za hrvatske radnike, u obližnju je zemlju iz Hrvatske, prema nekim procjenama, otišlo 500-njak radnika, i to ponajviše sa sjevera zemlje tj. iz Međimurske i Varaždinske županije. Situacija s koronavirusom donekle je spriječila masovni egzodus mladog i radno sposobnog domaćeg kadra jer je i austrijsko gospodarstvo okrznuto krizom. Prema procjenama Europske komisije, austrijsko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti do sljedeće godine, a hrvatski bi Sjever tada mogao doživjeti puno veći egzodus radne snage.
Potraga za boljim poslom u inozemstvu ne može se spriječiti, ali se ljudima može pomoći prilikom odlaska u inozemstvo. S tim je ciljem nedavno pokrenuta inicijativa osnivanja Centra za savjetovanje za rad u inozemstvu i demografsku obnovu čije će sjedište biti u Varaždinu. Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja Ingra-Det i jedan od inicijatora osnivanja Centra, ističe kako je otvaranje austrijskog tržišta za naše radnike prilika, ali i opasnost zbog moguće zlouporabe radnih prava od strane raznih posrednika i agencija.
Mirovine pretvorene u socijalnu pomoć
- Mnoge tvrtke, a još više radnici, odlaze u inozemstvo, a da nemaju pravu sliku o uvjetima koji tamo vladaju. Često imamo slučaj da tvrtke od naših nadležnih vlasti dobiju pogrešne podatke o tamošnjoj poreznoj ili radnoj regulativi, a onda budu neugodno iznenađeni novonastalim uvjetima i kaznama – rekao je Zoran Andročec i dodao da će nastojati pomoći hrvatskim tvrtkama da zajedničkim outsourcingom i pametnim poreznim savjetovanjem uštede 5 do 15 posto troškova. Ističe da je austrijsko tržište visoko regulirano te strogo kažnjava prijestupe.
- Pritisak na socijalna davanja velik je u čitavoj EU i teško je očekivati da će nisko kvalificirani radnik iz Hrvatske, uz troškove obiteljskog života, moći kvalitetno živjeti u tim zemljama. Još će veći problem biti mirovina jer se prvi mirovinski stup gotovo svugdje pretvorio u socijalnu pomoć. Zbog toga je za svaki pojedini slučaj, bilo da je riječ o pojedincu ili tvrtki, potrebno napraviti dobru analizu što se kome isplati, posebice u momentu isplate, zbog mogućeg naknadnog oporezivanja i u Austriji i Hrvatskoj - upozorava Andročec. Centar se trebao otvoriti 1. srpnja, ali je zbog korone sve odgođeno, tako da će rad s građanima prvo ići putem online komunikacije, a Centar će djelovati virtualno.
Poduzetnici, koji već imaju iskustva s radom u inozemstvu, također upozoravaju na neke od nepoznanica ili zamki, na koje mogu naići hrvatski radnici u inozemstvu. Među njima je Dragutin Novak iz Nedelišća, koji ima 75-ero zaposlenih, od kojih njih 50 radi u Njemačkoj. Po pitanju egzodusa radnika kaže da je optimist jer svojim radnicima nudi dobre uvjete. Oni koji rade u Njemačkoj primaju i do 3200 eura, ovisno o broju odrađenih sati te im plaćaju stan, prijevoz i hranu.
- Zasad nitko od radnika nije izrazio želju za odlaskom u Austriju, jer u Njemačkoj uostalom mogu više zaraditi - kaže Novak, koji je spreman otvoriti i podružnicu u Austriji, ako za tim bude interesa.
Nije lako biti stranac
- Austrija je primamljiva zbog blizine, ali tamo ne teku med i mljijeko. Brojne posredničke agencije navlače ljude na odlazak, ali ne navode da ti ljudi moraju sami plaćati stan, hranu i prijevoz te im na kraju mjeseca ne ostane ni pola plaće, koju im agenti nude – kaže Novak, a slična iskustva ima i Zlatko Sova, direktor ludbreške tvrtke Inoxmont-VS koja zapošljava 200-njak radnika te su u županiji na samom vrhu po prosjeku plaća radnika, uz koju radnicima osiguravaju i druge brojne benefite.
- Prognoze su bile da će otvaranje austrijskog tržišta uzrokovati smanjenje hrvatske radne snage sa djevera zemlje, ali i odlazak radnika iz drugih država EU u Austriju. Dio naših radnika već se raspitivao o mogućnostima rada u Austriji, a neki su najavili i svoj odlazak. Situacija se malo promijenila u posljednje vrijeme jer je koronakriza ozbiljno uzdrmala austrijsko gospodarstvo i natjerala mnoge djelatnosti na mirovanje - kaže Sova dodajući da je Austrija, uslijed korone, donijela model skraćenog radnog vremena kako bi spriječili gubitak radnih mjesta.
- Sa skraćenim radnim vremenom i nižim prihodima život u državi visokog standarda postaje izuzetno težak. U kriznim situacijama kao što je ova, nije lako biti stranac. Ljudi tada osjete na svojoj koži da su kao stranci nerijetko u nepovoljnijem položaju od državljana matične zemlje - napominje Sova i poručuje da se i oni pripremaju za ovu situaciju pa je jedno od rješenja i otvaranje tvrtke u Austriji.
