I u nas se konačno prenosi EU Direktiva za zaštitu od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka, koje se nazivaju strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja (Strategic Lawsuit Against Public Participation - SLAPP). Rok za usklađivanje našeg zakonodavstva s Direktivom je 7. svibnja pa je Vlada u Sabor početkom prošlog mjeseca uputila prijedlog “anti-SLAPP” zakona, nazvanog Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, koji je i prihvaćen te je počela priprema Konačnog prijedloga novog zakona. Njegovo donošenje bit će prvi iskorak u sprečavanju zlonamjernih tužbi kojima se želi ograničiti javno djelovanje fizičkih i pravnih osoba. Kako, zorno pokazuje sudski postupak vođen protiv Varaždinskih vijesti.
Tužila za štetu, a sve priznala
Ovaj slučaj dobar je primjer što je SLAPP, koji ne razumiju ni pojedini suci, kao ni državni odvjetnici. Naime, nakon što su Varaždinske vijesti, kao i drugi mediji, prenijele izjavu načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca, koji je prozvao bivšu voditeljicu općinskih financija Renatu Sabati za pronevjeru novca, njezin je branitelj Draško Šoć više puta nazvao urednika, obećavajući poslati njezinu “istinu”. No, to nikada nije učinio, što je opravdavao na razne načine, naglašavajući profesionalno izvještavanja pa ne vidi razloga za nikakvu tužbu. Međutim, nedugo nakon toga Šoć uime Sabati ipak podnosi tužbu u kojoj se traži naknada štete od 53.000 kuna!
- Ovdje je posrijedi samo želja za novcem i pokušaju odvraćanja novinara od pisanja o nestanku skoro dva milijuna kuna iz općinske blagajne, a ne za zaštitu ugleda, naglašavao je u sudnici potpisnik ovih redaka kada je saslušan kao svjedok, ukazujući da su Varaždinske vijesti samo prenijele izjavu načelnika za što, prema Zakonu o medijima, ne mogu snositi odgovornost za štetu, ako bi je i bilo. Kako je dodao, postupak za štetu ga posebno čudi zbog toga što je branitelj tužiteljice u razgovoru rekao da neće podnositi tužbu jer se profesionalno izvještavalo. Šoć je u sudnici odmah uzvratio da je to laž jer nikad nije razgovarao s urednikom, nakon čega je podnio i kaznenu prijavu protiv urednika i svjedoka zbog lažnog iskaza.
No, potpisnik ovih redaka uspijeva naći snimku razgovora koju predaje sudu. Šoćeva kaznena prijava za lažno svjedočenje biva odbačena, ali odvjetnik ne staje: podnosi novu prijavu, sada za nedopušteno snimanje.
Umjesto da tužba za naknadu štete bude odmah odbijena jer se iz snimljenog razgovora jasno vidi svjesnost o njezinoj neutemeljenosti, postupak za naknadu štete okončan je tek nakon pet godina u korist Varaždinskih vijesti, koje još i danas potražuju troškove od Sabati koja je lani priznala milijunsku pronevjeru te se nagodila se s USKOK za rad za opće dobro. Nasuprot tome, potpisnik ovih redaka nepravomoćno je koprivnički Općinski sud osudio na pet mjeseci zatvora uvjetno zato što je sudu predao i objavio sadržaj snimljenog razgovor u kojem Šoć govori o profesionalnom izvještavanju Varaždinskih vijesti, koje se zato neće tužiti za štetu, ali je na kraju to ipak učinio uime Sabati.
Jamstva štite od SLAPP-a
Ovakvih postupaka više ne bi trebalo biti. Stvaraju se zakonske pretpostavke da se više ne vode ovakvi, zlonamjerni postupci.
- Kod zlonamjernih postupaka glavna svrha nije njihovo pokretanje radi stvarnog ostvarivanja određenih prava ili određenih interesa, već je intencija tužitelja spriječiti, ograničiti ili sankcionirati javno djelovanje bilo fizičkih, bilo pravnih osoba, ukazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kad je u Hrvatskom saboru predstavljao prijedlog anti-SLAPP zakona koji pomaže izdavačima, novinarima, zviždačima, sindikati i svim drugima od pokušaja zaustavljanja dok djeluju u javnom interesu.
Ministar je pojasnio i koja su to jamstva koja štite osobe od SLAPP tužbi. Tako sud može naložiti tužitelju da položi osiguranje procijenjenih troškova postupka koje bi morao nadoknaditi u slučaju da ne uspije s tužbom pa se više ne bi trebalo događati da tužitelj izgubi spor, a troškove ne plati. Međutim, ključna je odredba o odbijanju očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, i to rano. Naime, ako tuženik prigovori da se protiv njega vodi zlonamjeran sudski postupak protiv javnog djelovanja, sud je dužan prekinuti glavni postupak i najprije odlučiti o tom prigovoru. A ako se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjeran sudski postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći novčanu kaznu tužitelju.
- Za pravne osobe, sud će biti u mogućnosti izreći kaznu od 20 posto vrijednosti predmeta spora, najviše 20.000 eura, a kod fizičke osobe do 10 posto vrijednosti spora, odnosno najviše 5.000 eura, ukazao je Habijan, dodajući da će Hrvatska prvi put imati i pravu analizu te statističke pokazatelje koliko je stvarno takvih postupaka u RH što će biti obvezna dostavljati i Europskoj komisiji.
Zastupnici su pozdravili prijedlog novog zakona, ali naglasili da se moglo više. Anti SLAPP zakon odnosi se samo na parnične tužbe pa su ukazivali da postoje i zlonamjerne kaznene prijave. Ministar je uzvratio da razumije bojazan, ali da ona nije opravdana i da će se u konačnici pratiti i procjena učinka provedbe novog propisa i analizirati što će se u konačnici događati u kaznenim postupcima.
- EU direktiva odnosi se isključivo na građanske i trgovačke sudske postupke, a u Kaznenom zakonu postoji poglavlje koje regulira upravo kaznena djela protiv časti i ugleda koja se pokreću putem privatne tužbe, a sudac često, kada dobije takav predmet, prvo utvrđuje je li uopće počinjeno kazneno djelo, rekao je Habijan odgovarajući na upit zašto prijedlogom nije obuhvaćena zaštita od neosnovanih tužbi u kaznenom postupku.
Novi izazov za sudove
Zakon je temelj, ali na kraju sve ovisi o sucima, koji će trebati prepoznati zlonamjernost tužbe, odnosno da je njezin podnositelj već prilikom njezina podnošenja bio svjestan da nema pravo na pravnu zaštitu koju traži, ali ipak to čini jer želi postići druge ciljeve, uglavnom ušutkavanje propitivanja njegovog postupanja.
- Kod SLAPP-a, tužitelj je svjestan neosnovanosti svoga tužbenog zahtjeva, ali unatoč tome vodi parnicu i nastoji je voditi što dulje, šikanirajući i zloupotrebljavajući procesna ovlaštenja, koja mu u pravnom sustavu stoje na raspolaganju. Osnovna poteškoća u odnosu na ovaj, zlonamjerno vođen sudski postupak jest kako pronaći ravnotežu između prava građana na pristup sudu i sudsku odluku o tom zahtjevu i pravovremene, dakle, u ranim stadijima sudskog postupka odbijajuće odluke o tome, ukazuju Željko Pajalić, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Novi je izazov za sudove, kako su autori naglasili u Priručniku o SLAPP-u, kako će već na samom početku postupka znati da se ne radi o pravu tužitelja na pristup pravosuđu, već zlouporabi sudskog postupka kojim se želi zaustavi javno sudjelovanje podnošenjem neosnovane tužbe, kojim se želi postići zastrašivanje.
- Mora se povesti računa o okolnostima svakog pojedinog slučaja, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na pošteno suđenje. Dakle, unatoč tome što će se raditi o ranom odbijanju o kojem će se odlučivati u ubrzanom postupku, postupak odlučivanja mora poštovati postulate pravičnog suđenja i pravo na pravni lijek koji mora biti djelotvoran, ukazuju spomenuti autori, napominjući da u slučaju da se tuženi zatraži rano odbijanje zbog očite neosnovanosti tužbenog zahtjeva, tužitelj mora dokazati da tužbeni zahtjev nije očito neosnovan.
Dok u svijetu, osobito SAD-u postoji već gotovo polustoljetna praksa suprotstavljanja pravnim radnjama čiji je cilj zastrašivanje u javnom djelovanju, kod nas će se ona početi stvarati tek sada, i to zbog EU Direktive protiv SLAPP-a. Za nadati se da će se suci u vezi s time ubuduće bolje snalaziti nego što su se do sada, kao što zorno pokazuje spomenuti slučaj u kojem su Varaždinske vijesti bile pet godina na sudu zbog prenošenja izjava o pronevjeri skoro dva milijuna kuna, što je na kraju priznala i okrivljena, bivša službenica koja će na rad za opće dobro, dok zatvor prijeti uredniku zbog prenošenja snimke koja dokazuje zlonamjernost njezine tužbe i laganje njenog odvjetnika u parničnom postupku…
Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje pozdravili su i oporbeni zastupnici, ukazujući na izazove koje donosi. Među njima je i Miroslav Marković, zastupnik SDP-a i zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.
-Zakon štiti zviždače i ostale, prije svega pravo novinarstvo, uključujući istraživačko. Ljude koji nastoje biti čuvari demokracije, suprotstavljajući se korupciji i drugim nezakonitim postupanjima. Oni su svojevrsni nastavak institucija, koje bi to trebale raditi, ali one su davno zarobljene, što se vidi na brojnim slučajevima, ustvrdio je.
Uz sve dobre namjere EU Direktive i novog zakona, kako je nastavio, bitno je pogledati širi kontekst jer se “zakonom liječi posljedica, a ne uzrok SLAPP tužbi i svega povezanog”.
- Treba zaštiti novinare koji pošteno rade svoj posao, a druge sankcionirati. Jer, osim dobrih novinara, koje štiti ovaj zakon, postoje i oni drugi. Oni koji su pod političkim utjecajem, ali i novca, a za što imam i primjer. Suradnici su nacionalnih medijskih kuća, imaju svoje obrte i slično. Oni primaju novac sa strane. Doslovno su financirani od strane političkih struktura, koje ih koriste za političke obračune. I zato objavljuju kojekakve izmišljotine. Namjerno i zlonamjerno. Dok se vi operete, već ste osuđeni. Čak podnese kaznene prijave da bi vas uništili. Tako stvaraju lošu sliku i loš ugled i za one koji pošteno rade. Imamo li mehanizam za takve, korumpirane i pokvarene novinare? Prijava Vijeću časti HND-a? Smiješno, ustvrdio je.
Zbog toga, ali ne samo toga, u očima javnosti, kako je dodao, neovisno novinarstvo izumire ili barem na izmaku snaga.
-I to zbog kontrole novca koji ide prema medijima. Društvo je korumpirano, institucije su premrežene. Onima koji su na vlasti paše da kroz novac utječu na medije. To treba riješiti adekvatnim zakonom. Ako nećete vi iskreno se nadam da ćemo mi, rekao je Marković te napomenuo da nije problem samo stanje novinarstva, već medija općenito, posebno društvenih mreža od kojih su neke postale “kanalizacija društva, koje truju društvo i produbljuju spiralu mržnje, ali sustav to ne pokušava riješiti”.
