Fiskalizacija 2.0, koja je nakon gotovinskih od ove godine obuhvatila i bezgotovinske račune, mnogima je zadala glavobolje. Muke s računima nisu imali samo mali poduzetnici i obrtnici nego čak i veliki javni sustavi ili, primjerice, javni vrtići, pa su neki kasnili u izdavanju redovnih računa svojim korisnicima.
Pripreme u zadnji čas
Kako su se pripremali i kakva su iskustva od početka godine s fiskalizacijom 2.0 imali poduzetnici u Varaždinu, pitali smo Ivu Dvorski, direktoricu Poslovnog centra Fenix iz Varaždina, koja se bavi računovodstvom i financijama. Centar posluje unazad osam godina, a računovodstvene usluge pružaju poduzetnicima uslužnih i proizvodnih djelatnosti. Do prošle godine samo su 2 % njihovih klijenata bili obveznici fiskalizacije, dok je od ove godine oko 85 % klijenata moralo uvesti fiskalizaciju u svom poslovanju.
Pripreme za uvođenje fiskalizacije započela je u srpnju prošle godine sudjelovanjem na edukacijama i slanjem uputa svojim klijentima. No samo je jedan klijent, kaže, odmah reagirao i počeo se pripremati, dok su ostali s odabirom posrednika krenuli narednih mjeseci, a nekoliko njih je čekalo, iz objektivnih razloga, sve do zadnja dva dana u prošloj godini. Na seminare o uvođenju fiskalizacije potrošila je oko 300 eura, ali su edukacije, kaže, bile apstraktne jer sve informacije nisu mogli odmah primijeniti, s obzirom da je sustav počeo funkcionirati nakon 1. siječnja ove godine.
Zakomplicirao im posao
- Puno smo sati, i to izvan radnog vremena, uložili u nazivanje klijenata, pomoć kod izdavanja računa, čitanje stručnih časopisa i informacija jer je informacija bilo jako puno. Vodim knjigovodstvo za male firme i obrte koji nemaju kapaciteta i kadrova koji bi sudjelovali u edukacijama, tako da smo im mi prenosili informacije i prijavljivali ih u Fiskaplikaciju. Kolege iz Udruženja računovođa HGK odradili su ogroman posao kako bi probleme klijenata prezentirali na radnim sastancima s Poreznom upravom te kako bismo svi dobili odgovore na brojna pitanja koja su se pojavljivala u hodu. Najveći je problem na samom početku bio u tome što sustav nije funkcionirao, informacijski posrednici nisu do kraja odradili svoj posao i teško je bilo doći do bilo kakvih odgovora. I sad još uvijek ima problema u funkcioniranju sustava tako da se naš posao zakomplicirao i usporio, umjesto da se pojednostavi i ubrza - govori Iva Dvorski.
Novi su obveznici fiskalizacije morali promijeniti sustav izdavanja računa koji su godinama koristili, a ukoliko ne ispune sve zahtjeve fiskalizacije, prijete im drastične kazne. Dosad je većina malih poduzetnika sama izdavala račune i to kad stignu, na obrascima koji su sami kreirali, a na njihovim su žiro računima i ranije bile vidljive uplate klijenata.
Financijski teret
- Uslijed straha od kazni i teškog snalaženja u novom postupku izdavanja računa mnogi su na to trošili puno više vremena, dok je njihov stvarni posao morao čekati. Od nekih sam čula da su provodili sate i sate u pokušaju da izdaju jedan račun. Neki su informacijski posrednici izašli ususret poduzetnicima i nisu zaračunali visoke cijene za izdavanje računa, ali drugi jesu i poduzetnicima su se troškovi znatno povećali, ovisno o broju izdanih računa. Najveći problem vidim kod onih koji godišnje imaju desetak ili manje računa koje izdaju fizičkim osobama, a sad moraju posebno plaćati posrednika i potreban im je poseban certifikat za takvu vrstu računa. U nekim slučajevima takvi troškovi čine oko 10% cijene proizvoda, tako da se nekima ne isplati imati prodaju za nekoliko građana. Mislim da bi se takvi slučajevi trebali zakonski riješiti - napominje naša sugovornica navodeći da su dosta vremena i energije potrošili kako bi pronašli model prema kojem će se platiti dodatne usluge programera jer dio klijenata nije bio spreman snositi taj financijski teret.
- To se dogodilo upravo kod klijenta s kojima imamo najviše posla i koji su financijski teret fiskalizacije prebacivali na programera i na nas, kao svoj vanjski knjigovodstveni servis. Bili smo u gotovo bezizlaznoj situaciji koju smo u konačnici riješili zajednički s programerom - opisuje ona.
U Austriji izdavanje e-računa između poduzetnika na dobrovoljno osnovi
Temeljem kontakata s poslovnim kolegama iz Austrije i Švicarske u Poslovnom centru Fenix navode da je u tim zemljama izdavanje e-računa između poduzetnika dobrovoljna opcija i da nema zakonske najave da će takvo izdavanje postati obvezno.
- Smatram da je to dobro partnersko rješenje i pomaže poduzetnicima da sami odaberu način na koji će izdavati račune i kako će voditi svoje poslovanje. Mislim da bi država na male poduzetnike trebala više gledati kao na svoje partnere jer upravo oni čine 99 % hrvatskog gospodarstva. Također smatram da bi se kazne u Zakonu o fiskalizaciji trebale prilagoditi malim i mikro poduzetnicima ili da se kazne razgraniče prema kategorijama poduzetnika. Zakoni su uglavnom isti za sve, bez obzira na veličinu i financijsku snagu poduzetnika te bi naplata takvih rigoroznih kazni ugrozila opstanak malih poduzetnika koji se ionako suočavaju s velikim izazovima u poslovanju
