Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) mr.sc. Trpimir Goluža u četvrtak 14. travnja posjetio je varaždinsko županijsko povjerenstvo HLK-e. U sklopu posjeta obišao je Specijalnu bolnicu Varaždinske Toplice, županijski Dom zdravlja, Zavod za javno zdravstvo i Zavod za hitnu medicinu te Opću bolnicu Varaždin.
- Problemi koji opterećuju situaciju u Varaždinskoj županiji slični su problemima u ostalim županijama. Dominantan problem je kadrovski deficit, a problem je i organizacijske naravi - kazao je Goluža nakon sastanka s varaždinskim županijskim povjerenstvom HLK-e.
Istaknuo je pritom rezultate nedavne ankete, provedene među 1.496 mladih liječnika u dobi od 27 do 40 godina. To je, naime, prevladavajuća skupina među liječnicima koji napuštaju Hrvatsku.
- Podaci su uistinu zabrinjavajući - 60 posto bi napustilo Hrvatsku ako bi dobilo adekvatnu ponudu, a svega 10 posto mladih liječnika Hrvatsku ne bi napustilo ni pod koju cijenu. Ono što posebno opterećuje poziciju liječnika jest situacija da ne vjeruju u perspektivu u ovom sustavu, odnosno velika većina, oko 70 posto liječnika, ne vjeruje da će im u dogledno vrijeme biti bolje u ovom sustavu - napomenuo je Goluža, dodavši da je promjena moguća samo uz osmišljenu politiku i sinergiju između državne vlasti i lokalne samouprave.
Kao najčešće razloge odlaska mladi su liječnici naveli bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava te veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja, što pokazuje njihovo nezadovoljstvo cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava. Također, dvije trećine anketiranih liječnika smatra da u sustavu zdravstva ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.
- Trebaju se naći okviri koji će liječnicima osigurati bolji status u društvu, ne samo kroz primanja, već i kroz mogućnost napredovanja u struci. Mora im se omogućiti da u potpunosti mogu ostvariti svoje profesionalne ambicije - naglasio je predsjednik HLK-e i dodao da postoji puno prostora za poboljšanje sustava, od racionalizacije u financijskom poslovanju do bolje organizacije rada.
- Sam podatak da mladi ljudi napuštaju sustav je nešto što nas treba zabrinuti, jer oni odlaze kad ne vide perspektivu rada. U Varaždinu se dogodio specifičan slučaj, da je kolega subspecijalist, invazivni kardiolog, napustio bolnicu i otišao raditi na otok - osvrnuo se i na nedavni odlazak dr. Siniše Cara iz varaždinske bolnice.
Naglasio je da je situacija zabrinjavajuća.
- U pojedinim općim bolnicama situacija je takva da su određene djelatnosti ugašene, dok su druge pred ukidanjem jer ovise o radu samo jednog specijaliste. Još više zabrinjava da se nitko ne pita zašto je to tako i što treba učiniti. Krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno ulagati u ljude, jer će nas ulaganje u zidove umjesto u kadrove dovesti u situaciju da nećemo imati nikoga da nas liječi - upozorio je Goluža.
Na problem odlaska liječnika iz varaždinske bolnice osvrnuo se i predsjednik varaždinskog županijskog povjerenstva HLK-e dr.sc. Goran Benko, dr.med.
- Odlazak liječnika iz naše bolnice rezultira time da je ostatak liječnika premoren pa nema mogućnosti da se pruži kvalitetna zdravstvena skrb jer su ljudi stalno na poslu, u ambulanti, na odjelima, što generira i mogućnost da liječnici zbog takvih uvjeta rada napuste ustanovu. Teško je dobiti nove liječnike, pogotovo u već zamorenim sredinama s velikim obimom posla. Stoga se nadam da ćemo uspjeti s Upravom iskomunicirati bolju situaciju i bolje razumijevanje - rekao je dr. Benko. i dodao da su u posljednjih nekoliko godina iz OB Varaždin otišli specijalistica nuklearne medicine, subspecijalist kardiologije, po jedan specijalist i specijalizant urologije, specijalist neurologije te specijalistica pedijatrije koja je trebala biti subspecijalistica neonatologije. Ujedno je upozorio na još alarmantniju činjenicu, a to je da puno liječnika priča o mogućem odlasku.
- Bolničke uprave se moraju boriti da stvore situaciju da barem postoji "svjetlo na kraju tunela", a ne da ljudi imaju osjećaj da je bijeg najbolje rješenje za njihovu budućnost, jer treba izdržati do mirovine, a entuzijazam je jedino na čemu počiva ovaj naš zdravstveni sustav. Treba nam malo više ulaganja s druge strane, barem dobre volje. U hrvatskom zdravstvu sve počiva na entuzijazmu liječnika, a to svi zaboravljaju i ne shvaćaju da liječnici koji napuštaju državu uglavnom ne rade to toliko zbog plaća, nego zbog organizacijskih problema, zbog premorenosti kadrova... Naravno, nisu baš svemu krive uprave, no ne postoji nikakvo razumijevanje, a liječnici ne mogu na takav način kvalitetno raditi - kazao je dr. Benko.
Izdvojio je i formiranje objedinjenog hitnog bolničkog prijema kao glavni strateški interes.
- Mi smo jedina bolnica druge kategorije u Hrvatskoj koja nema hitni bolnički prijem. On je uvijek bio vezan uz projekt dogradnje kirurgije, što je financijski dosta velika investicija i teško je to isplatiti, ali hitni bolnički prijem je nešto što je nužno, zbog pacijenata, liječnika, ali i cjelokupnog zdravstvenog sustava. Mislimo da to ne bi smio biti prijepor bez obzira na to kakavi su projekti u igri. Što se tiče pravorijeka Uprave, ona je dala mišljenje da za takav projekt ne postoje novci predviđeni u proračunu. Uprava ostaje pri projektu dogradnje kirurgije i smatraju da je to najbolje rješenje - rekao je dr. Benko i dodao kako smatra da varaždinska bolnica koja je, kako je napomenuo, kotirala kao regionalni centar, zaslužuje da ne ostane jedina bolnica druge kategorije bez hitnog bolničkog prijema.
Reforme u zdravstvu
Predsjednik Hrvatske liječničke komore ovom se prilikom osvrnuo i na prve poteze novog ministra zdravlja te reformu zdravstva.
- Podržavamo nastojanja da se reformiraju određene stvari, ali moramo biti svjesni da će svaka reforma koja se donosi utjecati na naš svakodnevni život. Mi smo društvo koje stalno zaziva neke reforme, ali nismo ih spremni provesti, a kad krene provođenje reforme, onda tražimo način da se te reforme zaustave. U hrvatskom je zdravstvu krajnje vrijeme da se poduzmu odgovorajuće reforme, jer ako ih ne poduzmemo, onda će se razina zdravstvene zaštite i skrbi koju pružamo građanima znatno smanjiti, a odgovornost za to bit će upravo na ljudima koji nisu skloni ući u reformske poteze - napomenuo je Goluža i dodao da je Komora u kontinuiranom dijalogu sa zdravstvenom administracijom.
Potrebnom smatra i reformu hitne pomoći, budući da dosadašnji pokušaji edukacije građana nisu smanjili broj pacijenata koji nisu hitni.
- Možda edukacija nije sveobuhvatna i ne uključuje sve razine, od javnog zdravstva i primarne zdravstvene zaštite, i na tom bi se planu dosta toga moglo poboljšati. Međutim, poznavajući prosječnog Hrvata, najbolja je edukacija kad ga udarite po džepu, tako čovjek najbrže nauči, ne samo u zdravstvu nego i općenito u životu - zaključio je Goluža.
Nakon obilaska i sastanka, održana je i tribina na kojoj se govorilo o ostvarenjima HLK-e u prošloj godini i planovima za 2016. godinu.
