Uoči božićnih i novogodišnjih praznika te nakon istih, Irska i Hrvatska su u oba slučaja bili u suprotnim ulogama. Irska je bila država s najmanje zaraza, a Hrvatska s najviše zaraza uoči praznika, dok nakon praznika, Hrvatska ima najveći pad zaraza, a Irska najveći rast u Europi. Što se dogodilo da se ova dva slučaja zrcale?
Početkom prosinca Irska je imala najnižu stopu zaraze koronavirusom u Europskoj uniji. Zemlja je tada odlučila opustiti stroge epidemiološke mjere, čak i tijekom božićnih blagdana. Epidemiološka situacija potom se ekstremno pogoršala.
Od sredine prosinca virus se počeo nekontrolirano širiti Irskom, tolikom brzinom koja se nije mogla predvidjeti ni u najgorim scenarijima. Formirala se gotovo okomita linija broja inficiranih pa je Irska u ponedjeljak imala najvišu stopu zaraze u svijetu.
Sedmodnevni prosjek iznosi 1394 novih slučajeva na milijun stanovnika čime je Irska pretekla Veliku Britaniju, Portugal, SAD i Njemačku. Samo za primjer, sedmodnevni prosjek u Irskoj je 12. prosinca bio 52 novozaraženih na milijun stanovnika. Vertikalni irski rast rezultirao je s više od 46.000 zaraženih u zadnjih sedam dana, što je više nego zbroj svih zaraženih od ožujka do listopada.
Širenju zaraze vjerojatno je doprinijelo druženje u kućanstvima tijekom blagdana, otvaranje restorana i pubova te pojava novog soja koronavirusa. Čak 45 posto novozaraženih pozitivno je upravo na taj novi soj virusa.
Hrvatska je bila najgora država u Europi prije praznika, a nakon što je uvela stroge epidemiološke mjere, Hrvatska bilježi najveći pad broja novozaraženih u Europskoj uniji. S oko 900 novozaraženih na milijun ljudi 13. prosinca, kada je bila jedna od najgorih u EU, do 11. siječnja Hrvatska je došla na oko 240 slučajeva.
To je u skladu s istraživanjima objavljenim u uglednim svjetskim časopisima Scientific Reports Nature i Science. Naime, jedna studija objavljena u časopisu Science 15. prosinca, provedena u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazala je da najveći učinak na suzbijanje epidemije imaju zatvaranje škola i sveučilišta, ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje te zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti, osobito noćnih klubova, barova i restorana.
