Nakon dva dana intenzivnog programa, Varaždin Media Fest, na kojem su sudjelovali novinari iz 16 zemalja, završio je u subotu, 10. listopada. Tijekom 15 javnih programa, u kojima je sudjelovalo 37 panelista; urednika, novinara, stručnjaka za umjetnu inteligenciju, ratnih reportera i drugih medijskih djelatnika, VMF je otvorio pet velikih tema koje obilježavaju suvremeno novinarstvo.
Koliko su mediji (ne)slobodni i kako ih osloboditi? Što (ne) znamo o medijskoj publici? Je li umjetna inteligencija suradnik ili neprijatelj novinara? Kako zaustaviti uznemiravanje žena u medijima? Postoji li uopće još ratno novinarstvo? Pet je to pitanja koja su obilježila ovogodišnji VMF i pet panela koji su potaknuli rasprave o ključnim izazovima današnjeg novinarstva.
Uz stand-up nastup, performans i koncert, Festival je obilovao i neformalnim druženjima, umrežavanjem te razmjenom iskustava. Organizatori – Centar za istraživačko novinarstvo, South East European Network for Professionalization of Media (SEENPM), Media Diversity Institute (MDI) i South East Europe Media Organisation (SEEMO) – već su počeli razmišljati o sljedećem izdanju Varaždin Media Festa.
Festival je održan pod pokroviteljstvom Grada Varaždina i Turističke zajednice grada Varaždina, koji su novinarima iz cijele Europe pružili iznimno gostoprimstvo. Vidljivosti Festivala pridonijeli su i medijski pokrovitelji, Varaždinske vijesti i 24sata.
Više od 20 tisuća pregleda na društvenim mrežama, kao i posjeti internetskoj stranici vmf.hr i festivalskom Youtube kanalu, svjedoče o velikom interesu za Festival. Na stranici se mogu pogledati snimke svih festivalskih događanja, čime je sadržaj VMF-a dostupan i publici izvan Varaždina i Hrvatske.
Na kraju Festivala sudionici su objavili izjavu kojom osuđuju sve veće pritiske na slobodu medija u Srbiji, ali i regiji.
Vidimo se sljedeće godine u Varaždinu, poručuju organizatori.
U nastavku donosimo otvoreno pismo sudionika festivala VMF u kojem novinari iz 16 zemalja upozoravaju na sve veće pritiske na slobodu medija u Srbiji.
- Opasan politički pritisak na neovisne medije i ugrožavanje sigurnosti novinara u Srbiji dodatno su izraženi uoči izbora. No, pritisci na novinare nisu ograničeni na Srbiju: diljem jugoistočne Europe suočavaju se s političkim pritiscima, ekonomskom prisilom, koncentracijom medijskog vlasništva, neprijateljskom retorikom, prijetnjama i nasiljem.
Mi, novinari i medijski radnici iz 16 zemalja okupljeni na Varaždin Media Festu, međunarodnom festivalu multimedijskog novinarstva održanom 9. i 10. listopada 2026. u Varaždinu, izražavamo duboku zabrinutost zbog kontinuiranog pogoršanja stanja medijskih sloboda i slobode izražavanja u Srbiji, posebice u razdoblju uoči parlamentarnih izbora 25. listopada.
Prijetnje neovisnom novinarstvu nipošto nisu ograničene samo na Srbiju. Dokazi su brojni i uvjerljivi. Srbija ulazi u ove izbore s medijskim prostorom u kojem vlast i predsjednik Aleksandar Vučić imaju apsolutnu prevlast. Informativni program javnog servisa posvećuje nerazmjerno velik dio izvještavanja političkim aktivnostima vladajuće većine, dok televizijske postaje i tabloidi bliski vlasti gotovo neprestano prenose i pojačavaju poruke vlade. Kao upečatljiv primjer takve koncentracije medijske moći, čak 20 televizijskih kanala istodobno je prenosilo Vučićev govor iz Jagodine.
Istodobno, neki od rijetkih velikih medija koji kontinuirano kritički i neovisno izvještavaju izloženi su pritiscima bez presedana. Događaji povezani s Adria News Networkom i medijima pod njegovom kontrolom izazvali su ozbiljnu zabrinutost za buduću uredničku neovisnost kanala N1, Nove i drugih važnih redakcija. Smjene urednika, pokušaji nametanja novinara redakcijama bez suglasnosti njihovih urednika te ukidanje emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem”, jedne od najpoznatijih satiričnih emisija u Srbiji, pojačali su strah da se postupno zatvara još jedan ključan prostor za neovisne i kritičke glasove.
Ti se procesi odvijaju u trenutku kada je REM, glavno regulatorno tijelo za elektroničke medije u Srbiji, praktički paraliziran. Prema podacima neovisnih promatrača izbornog procesa, to tijelo nije donijelo nijednu odluku u posljednja 22 mjeseca. Takav institucionalni neuspjeh omogućio je održavanje izrazite neravnoteže u političkoj zastupljenosti i medijskom pluralizmu upravo u trenutku kada je neovisno regulatorno tijelo najpotrebnije.
U Srbiji sve veći pritisak uoči izbora
Pritisci nadilaze pitanja vlasništva i regulacije. Novinari koji izvještavaju o prosvjedima suočeni su sa zastrašivanjem, prijetnjama i fizičkim napadima. Još više zabrinjavaju dokumentirani dokazi o invazivnom digitalnom nadzoru. Amnesty International utvrdio je da su srbijanski novinari bili mete špijunskog softvera Pegasus te dokumentirao kako su srbijanske vlasti protiv novinara, aktivista i drugih pripadnika civilnog društva koristile forenzičku tehnologiju i špijunski softver NoviSpy.
Promatran zasebno, svaki od ovih događaja bio bi razlog za ozbiljnu zabrinutost. Zajedno, oni otkrivaju nešto još opasnije: medijski sustav u kojem politička vlast sve više određuje tko se može čuti, koji glasovi mogu doprijeti do publike i koliko prostora preostaje za propitivanje postupaka onih koji vladaju. To je nespojivo s uvjetima potrebnima za istinski demokratske izbore.
Stoga pozivamo srbijanske vlasti da okončaju sve pritiske na novinare i neovisne medije, zajamče sigurnost novinara na terenu i istraže napade na njih. Pozivamo ih i da osiguraju stvarnu neovisnost i nesmetano funkcioniranje REM-a, prestanu zloupotrebljavati državne institucije i tehnologije nadzora protiv novinara i civilnog društva te zajamče svim političkim akterima ravnopravan pristup medijima tijekom izborne kampanje.
Također pozivamo Europsku uniju, Vijeće Europe, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te druge međunarodne partnere Srbije da slobodu medija u Srbiji ne tretiraju kao sporedno pitanje, nego kao temeljni pokazatelj stanja demokratskih institucija u toj zemlji.
Građani Srbije moraju imati slobodu donijeti svoju političku odluku 25. listopada. Da bi ta odluka bila smislena, moraju imati i slobodu primati informacije iz medija koji mogu izvještavati, istraživati, propitivati i kritizirati bez političkog upletanja, zastrašivanja ili straha.
Razmjeri političke kontrole nad medijima i sustavnog sužavanja prostora za neovisno novinarstvo u Srbiji trebali bi zabrinuti svakoga kome je stalo do demokratske vlasti u Europi.
Srbija je postala iznimka, no i diljem regije novinari se suočavaju s političkim pritiscima, ekonomskom prisilom, koncentracijom medijskog vlasništva, neprijateljskom retorikom, prijetnjama i nasiljem.
Politička moć preko vlasničke strukture medija
Primjerice, u Turskoj fizička sigurnost novinara ozbiljno je ugrožena, posebice onih koji razotkrivaju političku korupciju i klijentelizam te upozoravaju na represiju nad sekularnim, kurdskim, LGBT i drugim manjinskim skupinama. Internetska cenzura već 25 godina sustavno pogađa istraživačke novinare i neovisne internetske portale, poput T24 i Bianeta, a njihove su priče i sadržaji svakodnevno na meti ograničenja.
Što više popularnost administracije predsjednika Erdoğana opada, to su rašireniji pritisci i represija usmjereni protiv kritičkog i istraživačkog novinarstva. Politizirano pravosuđe koristi optužbe poput „vrijeđanja predsjednika” i „širenja dezinformacija” kao oružje protiv novinara. Tijekom 2026. godine zatvoreno je čak 15 novinara.
U Sloveniji, otkako se na vlast vratila nacionalno-konzervativna Slovenska demokratska stranka (SDS) premijera Janeza Janše, raste pritisak na neovisnost medija. Javni servis Radiotelevizija Slovenija (RTV Slovenija) suočava se s mogućnošću gubitka prihoda od obvezne pretplate i prelaska na financiranje iz državnog proračuna. Još se ne zna hoće li se to dogoditi s obzirom da su rezultati referenduma, održanog u nedjelju, još neslužbeni i vrlo neizvjesni.
Takva bi promjena otvorila vrata većem utjecaju vlade, ne samo na financiranje, nego i na sadržaj programa i novinarski rad. U međuvremenu se na udaru našao i N1 Slovenija. Nakon pokušaja preuzimanja od strane stranog investitora Pedra Vargasa Davida, bliskog Vučiću, koji je bio dio „paket-aranžmana” što je utjecalo i na poslovanje N1 u Srbiji i Hrvatskoj, taj je medij ostao bez direktora i glavnog urednika, a brojni novinari dali su otkaz - stoji u pismu.
