Vrtlarstvo je prekrasan način da se usredotočimo na sebe, usporimo i izvučemo se iz stresnog svijeta u kojem živimo. Posebno je prikladno za djecu jer omogućuje boravak na svježem zraku, ali i spoznaje o raznim procesima u prirodi. Vlastitim očima mogu se uvjeriti kako nešto iz sjemenke izbaci korijen i mladu biljku te kako biljka raste i napreduje. Briga o biljkama uči ih i odgovornosti jer moraju voditi računa je li neka biljka dobila dovoljno vode. Planiranje vrta s djecom je neprocjenjivo iskustvo koje je u današnjem virtualnom svijetu prava mala oaza za opuštanje. Samo se prisjetite koliko je opuštanje tijela i uma povezano sa slikama divnih krajolika ili zvukovima iz prirode. Već i sam izlazak na sunce može poboljšati raspoloženje. Sunčeva svijetlost također pruža našem tijelu vitamin D, svježi zrak dobar je za zdravlje, a dodir s prirodom je najbolja antistres terapija, pa makar to bio i komadić prirode u vašem vrtu.
Buđenje, vrt čeka!
Da biste cijele godine vrt mogli koristiti sa svim njegovim prednostima, morate sad, u proljeće, zavrnuti rukave. Priroda je jako konzervativna. Kod nje je sadnja-sadnja, kopanje-kopanje, a berba-berba. Zato nemojte tražiti grašak u vrtu u kojem ga niste posijali ni očekivati maćuhice gdje ih niste sadili. Svoj ste vrt oteli divljini, ogradili ste ga i dali mu svoj pečat. Gospodarite njime odgovorno. Kako se postaviti u ovoj situaciji? Ništa strašno. Imate Vi to u genima. Izađite u vrt i ponesite alat.
Najprije pregledajte ukrasno grmlje i stabla, možete i voćke, da ustanovite eventualne štete koje je napravila zima. Oštećene grane odrežite i rez premažite voćarskim voskom. Ruže sad temeljito obrežite. Čajevkama, floribundama i mini ružama, ovisno o vrsti, ostavimo po izbojku tri do osam pupova koji su po mogućnosti pri vrhu okrenuti prema van. Penjačice ne režemo sad nego ljeti poslije prve cvatnje. Ovo pravilo ne vrijedi ako nam je pergola zarasla. U tom slučaju kročenje i podmlađivanje izvedite sad.
Priprema tla
U povrtnjaku, koji ste u jesen lijepo naštihali i pognojili, sad možete napraviti gredice. To se radi tako da se prvo razbiju eventualno zaostale veće grude (u poljoprivrednom se žargonu to zove ‘zatvaranje zimske brazde’), pa se onda napinjući špagu grabljicama naprave plitke stazice između gredica. Konačno usitnjavanje zemlje slijedi neposredno prije sjetve pojedine kulture, jer ako vam između pripreme i sjetve padne jača kiša napravit će se pokorica i prije sjetve ćete morati ponovno pripremati gredicu. Ni jedan se od ovih radova ne izvodi dok je zemlja previše vlažna, a niti kad je jako suha. Igra je to optimuma. Zemlja se mora rasipati kad je obrađujete i ne smije se lijepiti za oruđe.
Sad je vrijeme i za proljetnu gnojidbu travnjaka. Ako ste jesensku propustili onda upotrijebite gnojivo uravnoteženog sastava (npr. NPK 15 15 15), a ako ste fosfor i kalij dali u jesen, sad možete uzeti neko gnojivo s većim sadržajem dušika. Ako ne pognojite, nećete imati što kositi. A kupili ste novu kosilicu.
Vrijeme je za luk, rani krumpir, grašak, mrkvu
Pogledajte sad na kalendar pa onda van i opet na kalendar. Kalendarski se već može saditi luk, češnjak, rani krumpir i možete probati s prvom ‘turom’ graška i mrkve. Grašak, mrkvu, rano zelje i ranu salatu dobro je sijati u nekoliko navrata tijekom proljeća. Ako vam se posreći, veselje kod berbe najranijih plodova bit će veće od eventualnog razočaranja ako prve sjetve propadnu zbog hladne zemlje. Dobro je, pogotovo u ranijim rokovima, posijane gredice pokriti folijom. Zemlja se tako brže grije i sporije prosušuje, a ne stvara se ni pokorica pa sjeme lakše niče.
Vrtni centar Iva
Braće Radića 54, Štefanec
40000 Čakovec
