Sunčana Glavak uspješnu je karijeru započela kao novinarka, nakon toga bila je saborska zastupnica HDZ-a i glasnogovornica Vlade RH, a od 2019. je zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP). U svom političkom djelovanju naglasak je stavila na nekoliko vrlo aktualnih područja koja su bila povod našeg razgovora.
Medijskom pismenošću protiv dezinformacija
- Dezinformacije su postale jedno od najmoćnijih oružja našeg doba. O tome govori podatak da se svaki građanin EU-a svakodnevno susreće s najmanje pet dezinformacija. Mladi su svjesni izloženosti dezinformacijama. Većina njih u EU-u (76%) i u Hrvatskoj (67%) smatra da su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih tjedan dana, a 70% procjenjuje da ih može prepoznati. Društvene mreže, koje su glavni kanal informiranja za mlade, uz brojne dobrobiti nose i nove rizike, posebno po pitanju dezinformacija i lažnih vijesti koje se šire do šest puta brže od točnih i istinitih informacija. Upravo zato je toliko važan Akt o digitalnim uslugama. On obvezuje velike platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka da preuzmu odgovornost za sadržaj koji se širi njihovim kanalima i da budu transparentniji oko svojih algoritama. Ali, regulativa je samo jedan dio slagalice. Ključno je razvijati medijsku i digitalnu pismenost građana. U očuvanju demokracije u digitalnom prostoru potreban nam je sustavan pristup u kojem će svoje uloge odigrati i institucije, i mediji, i građani. Samo tako možemo izgraditi društvo otporno na manipulacije i spremno braniti demokratske vrijednosti.
Kibernetička sigurnost
- Kibernetički kriminal predstavlja jednu od najvećih prijetnji našoj sigurnosti i demokratskim procesima. Vidjeli smo to i tijekom kampanje za europske izbore, kada su otkriveni pokušaji vanjskog uplitanja u izborne procese u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Najveći interes da ostvari utjecaj na izbore u Europi imala je Rusija, koja je, uz Kinu i Sjevernu Koreju, detektirana kao akter napada na europsku kibernetičku sigurnost. Svjedočimo i porastu aktivnosti nedržavnih aktera, od internetskih aktivista (tzv. hacktivista) do organiziranih kriminalnih mreža. Prema izvješću Agencije EU-a za kibernetičku sigurnost, najviše napada bilo je usmjereno na javni, prometni i bankarski sektor. Podržavam stoga inicijativu Europske komisije za uspostavu novog europskog štita za zaštitu demokracije. U prosincu smo u Europskom parlamentu osnovali poseban odbor koji će se baviti isključivo tom problematikom.
Suzbijanje cyberbullinga
- Prije gotovo dvije godine u Europskom parlamentu upoznala sam Jackie Fox čija me životna priča duboko dirnula. Njezina kći oduzela si je život zbog nasilja na internetu kojem je godinama bila izložena. Bol koju nosi u sebi Jackie je uspjela pretvoriti u nevjerojatnu snagu – zahvaljujući njoj, cyberbullying je u Irskoj postao kazneno djelo. Predano sam uključena u procese kojima bi se internetsko nasilje učinilo kaznenim djelom u EU-u i od toga neću odustati. Klub EPP-a inicirao je tu temu u Europskom parlamentu, a neizmjerno sam počašćena što je Jackie Fox podijelila svoju životnu misiju sa sudionicima konferencije o suzbijanju nasilja na internetu koju sam organizirala u Zagrebu. Moj stav je vrlo jasan – što je nezakonito offline, nezakonito je i online. Uz kriminalizaciju nasilja na internetu, istodobno trebamo graditi kulturu empatije i razumijevanja.
Briga o mentalnom zdravlju
- O mentalnom zdravlju nismo vodili dovoljno računa; o njemu smo počeli razmišljati tek nakon pandemije bolesti COVID-19. Podaci iz OECD-ovog izvješća "Ukratko o zdravlju" pokazuju da se udio mladih sa simptomima anksioznosti i depresije više nego udvostručio u usporedbi s razdobljem prije pandemije, a porastao je i osjećaj usamljenosti. Današnji mladi žive pod pritiskom kakav prijašnje generacije nisu poznavale – od akademskih očekivanja i nesigurnog zaposlenja do cyberbullyinga i nerealnih standarda "savršenog života" kakve nameću društvene mreže. Tiha kriza mentalnog zdravlja mladih društveni je izazov koji zahtijeva hitnu pažnju, sustavnu podršku i destigmatizaciju. Mladima moramo olakšati pristup potpori za mentalno zdravlje jer ono je sastavni dio ljudskog zdravlja, ključan za otporno društvo i produktivno gospodarstvo. Zato mladima želim poručiti da nisu sami i da nije sramota tražiti pomoć.
Očekivanja mladih od EU-a
- Najnoviji podaci Eurobarometra jasno pokazuju što muči mlade Europljane. Na prvom mjestu je ono što svi osjećamo – rast cijena i troškovi života, a na vrh prioriteta za sljedećih pet godina stavljaju zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena. Kada vam kažem da svake godine u oceane bacimo količinu plastike kojom bismo mogli napuniti 50 tisuća olimpijskih bazena, jasno je zašto je to tako. EU je u prošlom mandatu postavio ambiciozne ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti kako bi se ostvario pozitivan utjecaj na okoliš i klimatske promjene. Mladi dugoročno ističu i ekonomsku situaciju te otvaranje novih radnih mjesta. Podsjetila bih da već sada mogu koristiti mogućnosti koje im pruža Garancija za mlade, program koji osigurava da dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka posla. Jedno od značajnih pitanja je priuštivo stanovanje. Hrvatska je poduzela konkretne korake Nacionalnim planom stambene politike, a EU također kroz različite programe i fondove podupire razvoj priuštivog stanovanja. Prvi put u Europskoj komisiji imamo povjerenika za stanovanje što potvrđuje posvećenost rješavanju tog pitanja.
Konkurentnost i uklanjanje administrativnih prepreka
- Europska unija nalazi se na prekretnici – moramo odlučiti želimo li biti kontinent birokrata ili kontinent inovacija i poduzetništva. A čvrsto stojim kod toga da ne smijemo biti kontinent birokrata! Kompas konkurentnosti koji je predložila Europska komisija pokazuje dobar smjer. Kao potpredsjednica SME Europe EPP-a o tim temama razgovaram s poljoprivrednicima, malim i srednjim poduzetnicima, a svi oni šalju istu poruku: trebaju nam stvarna rješenja. Dva su područja koja mogu najbrže donijeti rezultate – energetska sigurnost i digitalna transformacija. EU mora odmotati klupko birokracije i omogućiti našim tvrtkama da se ravnopravno natječu na globalnoj razini.
Mladi poljoprivrednici
- Konkurentnost i mladost spojeni su u jubilarnom desetom natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj koji je otvoren do 20. ožujka. Pozivam sve mlade poljoprivrednice i poljoprivrednike do 40 godina da se prijave, pokažu čime se bave i kako razvijaju svoje poslovanje. Kao ambasadorica EPP-a za ovaj projekt u Hrvatskoj, ponosna sam na sve mlade ljude koji su odlučili ostati na svojim gospodarstvima i modernizirati ih, mijenjajući hrvatsku poljoprivredu nabolje. Njihova odluka da ostanu na selu značajna je za sve nas jer oni osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju i generacijsku obnovu ruralnih područja.
Položaj žena u društvu
Položaj žena u društvu i dalje je pitanje oko kojeg se često "lome koplja", stoga smo eurozastupnicu pitali što bi poručila (mladim) ženama?
- Poručujem im da vjeruju u sebe jer mogu postići sve što žele, a važno je da se na tom putu međusobno podržavamo i osnažujemo. Upravo zato povodom Međunarodnog dana žena organiziram konferenciju "One inspiriraju" koja će okupiti izvanredne žene iz različitih područja: medicine, avijacije, umjetne inteligencije, poljoprivrede, sporta. Njihov primjer potvrđuje da je moguće prevladati predrasude i prepreke s kojima se žene susreću, a posebno u onim područjima koja se tradicionalno smatraju muškima – kao što je i sama politika. Ne dopustite da vas itko uvjeri da nešto "nije za vas". Ako u sebi osjećate da jest, onda je nesumnjivo tako i sigurno možete uspjeti.
Konferencija "One inspiriraju" će se održati u Zagrebu, u četvrtak, 6. ožujka. Na konferenciji će pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić predstaviti najnovije podatke i trendove koji se odnose na ravnopravnost žena u društvu i gospodarstvu, dok će se predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola obratiti videolinkom. U sklopu konferencije održat će se panel-rasprava na kojoj će sudjelovati neurokirurginja doc. dr. sc. Marina Raguž, poduzetnica i suosnivačica startupa Airt Hajdi Ćenan, vlasnica OPG-a i najuzornija hrvatska seoska žena 2022. Antonia Mrzlić Budak, europska prvakinja u taekwondoeu 2015. i povjesničarka umjetnosti Anamarija Runtić te pilotkinja Boeinga 737 Ema Bezik. Konferencija će pružiti platformu za predstavljanje samosvjesnih i uspješnih žena koje svojim primjerom daju poticaj mladim generacijama poručujući da je moguće pobijediti predrasude i srušiti prepreke s kojima se žene susreću u svojim karijerama. Europski parlament i Hrvatska poduzeli su značajne iskorake u postizanju ravnopravnosti između žena i muškaraca, a kontinuitet takvih politika ključan je za daljnji napredak.
