- Svi poslovi kojima se kao intendantica bavim jednako pokreću. Želim postići visoke kriterije i za sebe, za umjetnike i zaposlenike. Takav pristup jedino i može dovesti do vidljivih uspjeha, reakcija publike i stručne javnosti - otkriva intendantica HNK Varaždin Senka Bulić, glumica, redateljica i producentica, od 2022. godine intendantica HNK u Varaždinu koja je u svojoj bogatoj karijeri radila i u institucijama i na nezavisnoj sceni.
Njezin impuls je uvijek bio stvaralački, a taj način je odredio i njezin karijerni put. Odrasla je u Splitu u kojem je pohađala glumački studio s brojnim kolegama koji su redom postali poznati hrvatski glumci. Vrlo rano je počela glumiti u predstavama splitskog kazališta, u vremenu njegovih najvećih uspjeha.
Suvremeno i klasično
Kao glumica i redateljica bavila se i suvremenim i klasičnim repertoarom, igrala i antičke junakinje i suvremene heroine. Tematizirala je žensku poziciju u različitim kontekstima, i to nije radila trendovski nego iz iskonske potrebe. Varaždinsko kazalište je preuzela u nepovoljnim okolnostima, ali je vrlo brzo promijenila smjer vođenja kazališta i pokazala svoje sposobnosti, u kreiranju repertoara, ali i upravljanju različitim segmentima poslovanja. U repertoaru su zastupljeni važni autori iz klasičnog i suvremenog repertoara, a posebno inzistira na praizvedbama.
Kazalište je repertoarno profilirala, dovela do velike posjećenosti, stabilnih prihoda i realizacije velikih projekata obnove. U prvoj godini mandata postavljena je “Buba u uhu”, jedan od vrhunaca žanra bulevarske komedije. Po prvi put je u Hrvatskoj izvedena suvremena opera “Životi i smrti Isabelle Eberhardt” skladateljice Missy Mazzoli, o jednoj od prvih istinski modernih žena. Postavljena je i “Majka hrabrost i njezina djeca”, slavni antiratni Brechtov komad, i to u vremenu sve intenzivnijih ratnih opasnosti. U varaždinskom HNK je praizvedena i predstava “Slučaj vlastite pogibelji”, prema zadnjem romanu Kristiana Novaka koja je bila najnagrađivanija predstava na Marulićevim danima 2024. godine, a za uloge u predstavi glumci Helena Minić Matanić i Ljubomir Kerekeš su dobili i Nagradu hrvatskog glumišta. Ljubomir Kerekeš je nagrađen i na Gavellinim večerima za najbolju ulogu u toj predstavi.
Paolo Magelli je prvi put radio u Varaždinu, i to Shakespearov “San ivanjske noći”, predstavu koja je dobila nagradu Zlatni studio za najbolju predstavu 2023. godine. Postavljen je i tekst Tennesseya Williamsa “Mačka na vrućem limenom krovu” koji se ubraja u vrhunce američke i svjetske drame. Na Sceni Rogoz postavljen je “Režim iscjeljenja”, novi tekst autorice Tanje Šljivar o postpandemijskoj realnosti, “Kisela krv” mlade autorice Ivone Marciuš, o tri generacije žena u patrijarhalnom svijetu međimurskog kraja, “Šapat duše”, lutkarsko dramska predstava o odnosu prema izbjeglicama koja je nagrađivana na nizu festivala, Art Yasmine Reze u kajkaviziranoj varijanti.
Zadnji uspješni dramski naslovi su “Balkanski špijun”, kultni tekst Dušana Kovačevića, “Krletka” u režiji Krešimira Dolenčića koja je bila nominirana za najbolju predstavu protekle sezone, a Marinko Leš za najbolju mušku ulogu u toj predstavi.
ŽENAMA TEŠKO U MUŠKOM SVIJETU Senka Bulić je ponosna što u njezinoj ustanovi radi jako puno žena. Iz svog iskustva zna koliko se teže ženama izboriti u svijetu muških pravila, no dokazala je da se može nositi s brojnim izazovima zahvaljujući svojoj upornosti i talentu. Prilike daje talentiranim ženama, redateljicama, dramaturgnijama, spisateljicama... Čitava je repertoarna linija bila je posvećena ženama, kao okosnica repertoara. Sretna jer ima izvrstan ansambl, jedan od najboljih u Hrvatskoj, na koji je jako ponosna i koji se može nositi s velikim umjetničkim izazovima.
Dramski program ove godine započinje premijerom predstave “Drvene ptice” autorice Lidije Deduš u režiji Ivana Plazibata. U glazbenom programu je izvedena i “Madama Butterfly”, prvo postavljanje Puccinija u Varaždinu kojim je pokazano da varaždinski HNK može producirati zahtjevne glazbene programe. Početkom ove godine praizvedena je i opera varaždinskog skladatelja i dirigenta Anđelka Igreca “Povratak razmetnoga sina”.
U plesnom programu ostvarena je uspješna suradnja s baletom riječkog HNK Ivan pl. Zajc na predstavama “Sad i nikad više” i “Pinocchio”, te gostovanjima predstava suvremenog plesa koje je varaždinska publika izvrsno prihvatila. Predstave su selektirane na festival Prolog, Virkas, Festival bosanskohercegovačke drame, Assitej, Grad Teatar Budva, Festival Kamernog teatra 55. “Dani Jurislava Korenića”, Mediteraneo, Festival Mali Marulić, Reviju lutkarskih kazališta i mnoge druge. HNK Varaždin je prvi put nakon osamdesetih godina gostovao na najvažnijem regionalnom kazališnom festival Sterijino pozorje.
Mjesto za stvaranje
Za njezinog mandata je obnovljena Scena Rogoz, kultni prostor kazališta u kojem se osim predstava održavaju i koncerti. Nedavno je otvorena i nova scena Petar Veček, multifunkcionalni prostor koji je pogodan za različite izvedbe. Obnovljeno je nadstroplje, postavljene motorizirane uzvlake, a u planu je i veliki projekt energetske obnove kazališta.
- Jako sam zadovoljna radom svih službi u kazalištu, tehničkom službom, scenskim radnicima i majstorima tona i svijetla, rekviziterima, garderobijerima, zatim ljudima zaposlenim u marketingu te administraciji. Njihovo znanje i entuzijazam čine ovo kazalište istinskim mjestom za stvaranje - poručila je Bulić.
