Prošlo je dvije godine od otvaranja Reciklažnog dvorišta Varaždin na Motičnjaku, koji je, sudeći po broju korisnika, više nego potreban građanima Varaždina. U reciklažnom dvorištu korisnici mogu odložiti 48 vrsta različitog otpada, među kojima je i razni opasni otpad poput lijekova, kiselina, lužina, boja, pesticida, salonitnih ploča i dr. Glomazni ili opasni otpad dosad je nerijetko završavao u prirodi ili su ga ljudi godinama čuvali u svojim garažama i podrumima, ne znajući točno kud bi s njim, a sad ga svakodnevno mogu zbrinuti na primjeren način.
Reciklažno dvorište na Motičnjaku otvoreno je za korisnike 11. srpnja 2017. godine te je prve godine, u samo šest mjeseci rada, prikupljeno ukupno 181,23 tona otpada (opasnog i neopasnog). Sljedeće godine 2018. prikupljeno je 419,01 tona neopasnog i 73,91 opasnog otpada, a u prvih šest mjeseci ove godine dosad je prikupljeno 168,01 tona neopasnog i 41,36 tona opasnog otpada.
Istodobno u Varaždinu padaju količine prikupljenog miješanog komunalnog otpada. U 2017. godini ta je brojka iznosila oko 9,5 tisuća tona, da bi se 2018. godine smanjila na oko osam tisuća, dok je u prvoj polovici ove godine prikupljeno oko 3,3 tisuće tona miješanog otpada.
Dolaze u velikom broju
Prosječan broj korisnika Reciklažnog dvorišta prve je godine iznosio 28, a već 2018. godine raste na 33 korisnika, s tim da ima dana kada ih kroz Reciklažno prođe više od 60, tako da je rekord bio 67 korisnika u danu. Iz tih je brojki vidljivo da su mnogi građani počeli redovito koristiti Reciklažno dvorište. Poslovođa Reciklažnog Renato Koprek ispričao nam je o dosadašnjim iskustvima s korisnicima i napomenuo u koje je vrijeme najbolje dovesti otpad, kako bi se izbjegle gužve.
- Ljudi su sada već stekli naviku i opetovano dolaze, ne gomilaju više smeće po garažama nego ga redovito dovoze u Reciklažno. Još uvijek dolaze u velikom broju i dovoze sve što se godinama gomilalo po podrumima i garažama, jer sad imaju to kamo dovesti. Jedan nam je čovjek donio 80 kilograma starih boja i ulja. Kad sam ga pitao, odakle mu sve to, kaže, “ma to je deda još skupljal”. Tako da će trebati vremena da ljudi isprazne sve što im se godinama gomilalo i onda će vjerojatno redovito dovoziti, ali manje količine - govori nam Koprek koji u svome timu ima još dvojicu stalno zaposlenih te im prema potrebi na ispomoć dolaze studenti.
Od 28 jedinica lokalne samouprave na području Varaždinske županije, varaždinska tvrtka Čistoća zbrinjava otpad na području 15 jedinica. Prvo reciklažno dvorište Čistoća je otvorila u ljeto 2016. godine u Gornjem Knegincu, a godinu dana kasnije i na varaždinskom Motičnjaku, gdje otpad mogu dovoziti korisnici koji plaćaju uslugu odvoza smeća na području Grada Varaždina i Općine Trnovec, dok Reciklažno u Knegincu koriste stanovnici Gornjeg Kneginca, Jalžabeta i Svetog Ilije. U svim drugim općinama, u kojima djeluje Čistoća, glomazni i opasni otpad prikuplja se putem mobilnih reciklažnih dvorišta (takva se vrsta usluge još treba uvesti u općinama Vidovec i Beretinec).
Novo radno vrijeme
Reciklažno dvorište za korisnike je otvoreno radnim danima od 10 do 17 sati, s tim da navedeni tim od troje ljudi (poslovođa plus dvojica zaposlenih) radi na oba reciklažna dvorišta i brine o svim mobilnim dvorištima koja se sastoje od prikolice i velikog kontejnera. Dvojica njih ponedjeljkom radi u Knegincu, a ostale dane i subotu na Motičnjaku, dok je treći član tima zadužen za mobilna dvorišta. S obzirom na veliki broj korisnika, znaju se stvarati gužve, pa Koprek sugerira građanima da dolaze u vrijeme kad je pritisak na Reciklažno manje.
- Najveće su gužve ujutro oko 10 sati i to posebice utorkom, jer ljudi preko vikenda obično raščiščavaju po kući, pa čekaju utorak da to mogu sve istovariti. Također je veliki pritisak i subotom, posebice nakon 10 sati pa sve do 13 - napominje naš sugovornik te sugerira građanima da dolaze radnim danom između 12:30 i 14:30 sati i subotom odmah ujutro između 8 i 10 sati. U Čistoći razmišljaju o promjeni radnog vremena kako bi se prilagodili potrebama korisnika, a jedna od opcija je rad u smjenama, tako da se tri dana radi prijepodne, a dva dana poslijepodne, čime bi se možda smanjio pritisak na subotu.
Eventualno produljenje radnog vremena od 8 do 20 sati svaki dan zahtijevalo bi i zapošljavanje dodatnih ljudi, a to znači i povećanje troškova Reciklažnog, koje snose krajnji korisnici.
Direktor Čistoće Davor Skroza napominje da je trošak Reciklažnog dvorišta ukalkuliran u cijenu javne usluge odvoza otpada. Svi korisnici imaju pravo jednom ili dvaput godišnje, bez naknade, nazvati službu Čistoće i zatražiti odvoz glomaznog otpada, što se riješava u roku od tri tjedna, ili ga mogu sami dovesti u Reciklažno. Čistoća ima ugovore s onima koji preuzimaju određene vrste otpada te se na taj način Reciklažno prazni, kad se skupi određena vrsta otpada. Pritom treba znati da, primjerice, oporabitelji staklene ambalaže, papira ili tekstila, otkupljuju tu vrstu otpada, dok onima koji se bave oporabom plastike treba platiti za preuzeti plastični otpad, jer on nije razvrstan.
- Trošak Reciklažnog plaća se solidarno, svi ga plaćamo kroz račune za odvoz smeća, bez obzira koristimo li Reciklažno svaki tjedan ili nikako. Trenutačno cijena Reciklažnog po korisniku iznosi 18 kuna godišnje, što znači oko 1,5 kune mjesečno. Kalkulacija cijene javne usluge uvijek se formira unatrag što znači da će se temeljem troškova od prošle godine formirati nova cijena za naredno razdoblje, ali sada čekamo novu Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom - kaže Skroza dodajući da od sljedeće godine razmišljaju i u Varaždinu uvsti mobilna reciklažna dvorišta, za one koji ne mogu svoj krupni otpad voziti na Motičnjak.
Ljudi stekli naviku i naučili razvrstavati otpad
- Na početku je bilo nervoze i negodovanja kod onih koji nisu htjeli razvrstavati otpad nego su mislili da mogu samo doći i sve iskipati. Sada već 80 posto ljudi koji dolaze već znaju i dovoze sve razvrstano, a ono, za što nisu sigurni što je, ostave posebno pa nas pitaju. Bilo je na početku dosta pojašnjavanja, a sad već svi znaju i sami slažu otpad na vagu. Također većina ima spremnu osobnu iskaznicu za provjeru plaćanja računa, tako da sve ide lakše i brže - govori nam poslovođa Reciklažnog Renato Koprek kako su ljudi postupno “naučili” koristiti Reciklažno dvorište i unaprijed razvrstavati otpad. Sama ideja Reciklažnih dvorišta je zapravo da korisnici sami odlažu otpad prema vrstama. Tako su, primjerice, u Osijeku uveli kartice kojima korisnici mogu ući u Reciklažno dvorište od 6 do 22 sata, ali još uvijek imaju djelatnike koji im pomažu u odlaganju otpada u zasebne spremnike.
- Na početku je bilo nervoze i negodovanja kod onih koji nisu htjeli razvrstavati otpad nego su mislili da mogu samo doći i sve iskipati. Sada već 80 posto ljudi koji dolaze već znaju i dovoze sve razvrstano, a ono, za što nisu sigurni što je, ostave posebno pa nas pitaju. Bilo je na početku dosta pojašnjavanja, a sad već svi znaju i sami slažu otpad na vagu. Također većina ima spremnu osobnu iskaznicu za provjeru plaćanja računa, tako da sve ide lakše i brže - govori nam poslovođa Reciklažnog Renato Koprek kako su ljudi postupno "naučili" koristiti Reciklažno dvorište i unaprijed razvrstavati otpad.
Sama ideja Reciklažnih dvorišta je zapravo da korisnici sami dolaze i odlažu otpad prema vrstama. Na taj način Reciklažno već funkcionira u Osijeku gdje korisnici uz pomoć kartica 24 sata mogu ući u Reciklažno i odložiti otpad, a nadzorne kamere snimaju odlažu li sve kako treba.
