Obrtnici su svakako među najpogođenijim dijelovima gospodarstva u krizi izazvanoj pandemijom COVID-19. Silom zakona s radom je prestalo oko 45% obrtnika na području Varaždinske županije od njih 2.888.
Zbog odluke o obustavi rada uslužnih i ugostiteljskih djelatnosti, a takvih je u obrtništvu najviše, s radom su prestali svi frizerski i kozmetički, saloni za njegu tijela, maseri, svi ugostiteljski objekti, cvjećarnice, butici itd. U istom su se košu našli obrti koji dugo posluju, koji zapošljavaju radnike kao i oni koji su tek počeli radom.
Zajednička rješenja
Početni šok i nevjerica zamijenili su mjesta s paničnim traženjem rješenja za obitelj, zaposlene i obrte. Kompletan komorski sustav je ostao u funkciji. Hrvatska obrtnička komora je komunicirala na razini Vlade, tj. s ministarstvima, Stožerom CZ RH, upućivan je niz prijedloga i nuđena su rješenja kako bi se osigurala prohodnost za sve obrte koji su mogli raditi. Odgovori na upite i predložena konkretna rješenja spuštani su na sve razine komorskog sustava do obrtnika.
Obrtnička komora Varaždinske županije bila je prvih dana bez ograničenja na raspolaganju obrtnicima, u konstantnoj komunikaciji s njima, ali i lokalnom zajednicom, ne bi li našli zajednička rješenja za pomoć i očuvanje radnih mjesta i obrta.
Obrtnicima čijim se adresama raspolaže (obrtnik odlučuje o tome da li želi dati svoju adresu i primati informacije od Komore), putem AIDA sustava, kao i putem web stranice i društvenih mreža, dostavljaju se informacije vezano uz mjere Vlade RH, Stožera CZ kao i mjere i aktivnosti koje se poduzimaju na razini Hrvatske obrtničke komore, tumačenja propisa i mjera, upute za postupanje, traženja i nalaženja odgovora na postavljena pitanja.
Od prvih dana Obrtnička komora Varaždinske županije u komunikaciji je sa svima kako bi se spasila radna mjesta i obrti
Informacije se prosljeđuju ne samo na dnevnoj bazi nego i više puta dnevno, prema potrebi, zavisno o promjenama i tumačenjima s viših razina odlučivanja. Upita obrtnika je na dnevnoj bazi bilo stotinjak, telefonima i mailovima, na koje se promptno odgovaralo. Nisu zvali samo obrtnici, nego i ostali gospodarstvenici i zaposlenici. Obrtnička komora Varaždinske županije i njenih pet udruženja obrtnika, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Udruženje ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždin, samo su u mjesecu ožujku na 1.500 adresa obrtnika poslali oko 20.000 mailova s informacijama.
Neće biti dovoljno
Iako su mjere Vlade RH značile pomoć i ohrabrenje, vrijeme je pokazalo da to nikako neće biti dovoljno, da su neki prestankom rada dovedeni na rub i našli se gotovo u životnoj ugrozi.
Zbog toga je Obrtnička komora Varaždinske županije donijela odluku o isplati jednokratne solidarne pomoći i to udruženo s pet svojih Udruženje obrtnika. Naime, osim logističke i stručne pomoći, Hrvatska obrtnička komora je područnim komorama dodijelila inicijalna sredstva u humanitarne svrhe.
U Obrtničkoj komori Varaždin ta sredstva nisu proslijeđena nekoj od institucija, već je donijeta odluku da ta sredstva udružena sa sredstvima pet pripadajućih Udruženja obrtnika, budu podijeljena kao jednokratna solidarna pomoć obrtnicima u nevolji. To je upravo na tragu funkcioniranja zaklade solidarnosti, čije se osnivanje ne tako davno predlagalo za razinu HOK-a. Drugim riječima, iz sredstava komorskog doprinosa koji plaćaju obrtnici, formirati sredstva koja solidarno dodjeljuju kao pomoć obrtniku kad je u nevolji.
Upućen je poziv obrtnicima Varaždinske županije i upravo je u tijeku akcija prikupljanja zahtjeva i njihovog rješavanja, naravno za slučajeve koji su iznimno teški, jer su i raspoloživa sredstva skromna. Donesen je pravilnik o dodjeli solidarne pomoći, zahtjevi pristižu i rješavat će se po skraćenom postupku.
Apel za pomoć
Iz Obrtničke komore Varaždinske županije je na samom početku pojave krize uzrokovane pandemijom COVID-19 upućenopismo - apel sa zahtjevom gradovima Varaždinske županije za pružanje konkretne pomoći obrtnicima u onim segmentima koji su im u ingerenciji, poput obustavljanja plaćanja poslovnih prostora u njihovom vlasništvu, javnih površina, poreza na potrošnju, komunalne naknade, zaustavljanja prisilnih naplata po dugovanjima itd. Isto to su tražila i Udruženja obrtnika prema općinama.
Neke od jedinica lokalne samouprave su mjere donijele za svoje gospodarstvo, druge tek pripremaju. Jasno je da u okolnostima kad obrtnici ne rade, odgode plaćanja ne znače pomoć, kao što ni sporost donošenja odluka ne doprinosi optimizmu i sigurnosti. Zbog toga je najznačajniji dogovor postignut s Varaždinskom Županijom.
Postignuta je puna suglasnost i razumijevanje problema, što je usklađeno i s namjerama i mogućnostima županije, temeljem čega će Varaždinska Županija svim obrtnicima koji su prestali s radom zbog pandemije, dodijeliti bespovratna sredstva u iznosu od 3000 kuna, odnosno 5000 kuna za one koji imaju 10 i više zaposlenih.
Poziv obrtnicima je upućen i njihovi prispjeli zahtjevi se obrađuju. S obzirom na iskazanu potrebu da se obrtnicima osiguraju obrtna sredstva pod povoljnim uvjetima, u pripremi je kreditna linija kreditna linija od 3,5 milijuna kuna, isključivo za obrtna sredstva u iznosu do 50.000 kuna. Garancijska agencija Varaždinske Županije preuzet će 70 posto garancije za navedena sredstva.
Treba naglasiti da su brze i učinkovite mjere zalog očuvanju obrtništva, podižu razinu sigurnosti i optimizma. Zbog toga Obrtnička komora izražava zahvalnost za svaku pomoć.
Mario Milak, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije
- Od početka korona krize do danas, broj obrta u Varaždinskoj Županiji se nije promijenio, što znači dvije stvari: prvo, da su obrtnici opet dokazali svoju fleksibilnost i održivost – dio njih koji ima više registriranih djelatnost se prebacio na funkcioniranje onog dijela koji može i smije raditi, dio njih vrši prilagodbu reorganiziranjem. Isto tako, manji dio obrta se zatvorio, ali nisu prestala nova otvaranja obrta. Drugo, na početni šok se reagiralo brzim mjerama na svim razinama. Ne bavimo se u ovom trenutku procjenom da li je dovoljno brzo i dostatno, ali mjere na razini države su dale poticaj da se uz sve teškoće ipak sačuva velik broj radnih mjesta. Jednako tako su važne i sve mjere koje svi zajedno poduzimamo na našoj lokalnoj razini, počevši od same Komore i Udruženja, preko Varaždinske Županije, i svih jedinica lokalne samouprave – rekao je predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak.
Iz Obrtničke komore ističu kako svaka od pomoći upućena obrtnicima znači dobrobit, no svjesni su činjenice kako postoji još puno otvorenih pitanja i izazova na koje se mora odgovoriti.
Osim neizvjesnosti i pitanja „što nakon ?“ to se odnosi i na prisutan rad u sivoj zoni, koji bez obzira na težinu i ugroženost egzistencije, osim zakonske nedopustivosti, znači opasnost, znači i nekolegijalnost u odnosu na one koji poštuju pravila. Tu su i neki koji koriste situaciju i korisnicima svojih usluga naplaćuju neutemeljeno visoke cijene te tako ruše ugled obrtnika.
S druge pak strane, inspekcijski nadzor i dalje se vrši baš nad onima koji rade i pokušavaju se održati, koji su uvijek dohvatljivi, za razliku od onih iz sive zone. Zanimljivo je da, bez obzira na znatno povećan broj nezaposlenih i prijavljenih osoba na HZZ-u, obrtnici i dalje ne mogu dobiti radnike za rad u svojim obrtima.
U ovom izuzetno složenom vremenu punom nelogičnosti, obrtnici će i dalje tražiti i pronalaziti puteve izlaska, kako su to uvijek i činili, koristeći svoj put, način i već prepoznatljivu izdržljivost.
ANKETA Čak 98 % anketiranih obrnika nije otpuštalo!
Nakon prvog smirivanja situacije, Obrtnička komora županije je odlučila anonimnom anketom saznati kakvo je stanje u obrtništvu, koji su najveći problemi obrtnika, koje pomoći bi najbolje došle u prvom trenutku i uopće čuti njihove prijedloge.
Upitnik je poslan na 1.392 raspoložive adrese, a odgovorilo je 45% ispitanika, ili njih 628. U odnosu na 2.888 članova, obrtnika Varaždinske županije, to je 21,7%. Više od 20 godina posluje 30 % obrta, 60 % njih posluje do 20 godina, a ostatak su on koji su tek kročili u svijet obrtništva. S radom je nastavilo 55 % obrta, najviše smanjenim kapacitetom, dok je 45% njih zatvoreno silom zakona.Važno je naglasiti da čak 98 % anketiranih obrtnika nije otpustilo radnike, što znači da je zadržan najveći, ljudski kapital.
Najveći broj anketiranih u svojim prijedlozima ističe želju da im se što prije omogući rad.
Većina smatra da su najnužnije mjere pomoći otpisi poreza i doprinosa, oslobađanje plaćanja, komunalne naknade, režijskih i troškova najma prostora, a svakako i dodjela bespovratnih sredstava pomoći te moratorij na kredite.
Prioritetnom navode potrebu osiguranja obrtnih sredstava pod povoljnim uvjetima.
