- U tri godine napravila sam veliku većinu onoga što sam obećala na početku mandata. Dakle, došla sam da uvedem promjene i velike projekte i u tome sam uspjela. Politika nije moj životni izbor, nego jedan od načina davanja doprinosa društvu. Ovo iskustvo mi je jako vrijedno, ali bilo je teško doći do ciljeva – rekla je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja nakon što se i službeno početkom srpnja oprostila od ministarske fotelje.
Kao nezavisna kandidatkinja u Vladu je ušla iz kvote HNS-a, a odmah nakon loših izbornih rezultata te stranke na parlamentarnim izborima i osvajanjem tek jednog saborskog mandata, prof. dr. sc. Divjak je najavila kako se vraća akademskoj karijeri na FOI, od kuda je i došla na mjesto ministrice znanosti i obrazovanja.
Za vrijeme njezinog mandata Hrvatska je postala pridružena članica CERN-a, započela je kurikularna reforma u školama, modernizacija sustava obrazovanja i znanosti, nagrađivanje najboljih nastavnika te su povećana ulaganja u strukovno obrazovanje. Naložila je “češljanje” diploma zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, no ipak, u sjećanju su nekako ostala dva događaja koja su obilježila zadnju godinu njezinog mandata i prošlu školsku godinu: najdulji štrajk prosvjetara i uvođenje nastave na daljinu zbog epidemije koronavirusa. I dok je glavno pitanje za učenike, nastavnike i roditelje kako će se organizirati nastava ove jeseni, prof. dr. sc. Divjak tvrdi da u Ministarstvu imaju još dovoljno vremena i stignu razmisliti o svim opcijama organizacije nastave do rujna, za razliku od ožujka, kada su sve morali organizirati vrlo brzo i odmah prijeći na nastavu na daljinu. Najavila je kako će na svojim Facebook stranicama ubuduće “dijeliti” nešto drugačije sadržaje od onih koji su objavljlivani u protekle tri godine: svoja iskustva, istraživanja i praksu u vezi s e-učenjem i nastavom na daljinu kako bi doprinijela stručnoj, ali i široj javnosti. Znači li njezin povratak akademskoj karijeri sveučilišne profesorice i znanstvenice da je zauvijek raskrstila s politikom i HNS-om, je li razočarana sa svoja osvojena 644 preferencijalna glasa, zašto nije uplatila dug za JPP Varaždinskoj županiji dok je bila na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i o stanju u akademskoj zajednici i ključnim smjernicama za bolje obrazovanje u Hrvatskoj razgovarali smo s prof. dr. sc. Divjak.
Tko je bio zaslužan?
Kao nezavisna kandidatkinja za novi mandat borili ste se s 14. mjesta na HNS-ovoj listi u III. izbornoj jedinici i osvojili ste 644 preferencijalna glasa. Jesu li Vas rezultati razočarali?
Svatko tko uvodi promjene i reformira sustav, mora biti spreman izgubiti izbore. Nisam mislila na sljedeći mandat nego na to kako ću uspjeti u postojećem. Tako očito političari ne razmišljaju. Ali, treba biti i svjestan toga da, nažalost, niti većina građana još uvijek ne bira po rezultatima, nego po ideologiji.
Vašu ostavku tražio je SDP, MOST, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a ni odnosi s varaždinskim županom nisu bili baš najbolji. Čačić Vas je stalno prozivao zbog neplaćanja duga za JPP Varaždinskoj županiji, najavljivao je kaznene prijave protiv odgovornih u Ministarstvu i tvrdio kako svojim postupcima štetite Varaždinskoj županiji. Zašto niste platili dug za JPP Varaždinskoj županiji? Je li to bilo namjerno?
Pozivi na ostavku dio su političkog folklora, a da nije za to bilo temelja pokazala je saborska rasprava i odaziv na nju gdje se niti SDP-ovci nisu pojavljivali kada su trebali obrazlagati svoje zahtjeve. Kad se ne slažem s Bandićem, Čačićem i MOST-om to smatram svojom vrlinom, jer mi stvarno pripadamo različitim svjetovima. Što se JPP-a tiče, taj sudski spor je već bio u tijeku kada sam došla u Ministarstvo i tek sam onda saznala o čemu se radi. Zapravo je Štromar, kada je bio župan, tužio državu jer je prestala isplaćivati rate za JPP Varaždinskoj županiji 2015. godine. Inicirala sam izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju 2018. godine koja je omogućila da se sva buduća potraživanja temeljem JPP-a, a još će ih biti preko 18 godina, uredno plaćaju Varaždinskoj županiji. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 20. prosinca 2018. godine, Ministarstvu znanosti i obrazovanja data je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2020. do 2038. godine u ukupnom iznosu 255.851.017 kuna, a temeljem osam sporazuma o sufinanciranju troškova najamnina, za školske građevine izgrađene po modelu javno-privatnog partnerstva na području Varaždinske županije. U sporu su ostala potraživanje prije 2018. i Ministarstvo u tom sporu zastupa DORH i kako su sudske presude postajale pravomoćne, Ministarstvo financija je osiguravalo sredstva za isplatu. Neovisno o pravorijeku Vrhovnog suda, pravomoćna sudska odluka je izvršena još krajem prosinca 2019. godine, odnosno prema navedenoj presudi, Varaždinskoj županiji isplaćeno je 18.661.576,32 kuna. Iz navedenog jasno proizlazi kako ulaganje zahtjeva za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu ni na koji način nije utjecalo na ispunjenje obveze po pravomoćnoj sudskoj presudi, a isto tako nije moglo niti utjecati na povećanje zateznih kamata u odnosu na trenutak donošenja pravomoćne presude. O samom JPP-u i načinu kako se provodio tada u Varaždinskoj županiji pitajte stručnjake za to područje, pa ćete čuti kako je to Čačić radio. Dakle, Čačić je svjesno izvrtao činjenice u predizborno vrijeme i tako pokrivao svoje propuste iz prošlosti.
O suradnji s varaždinskim županom, štrajku prosvjetara i stanju u akademskoj zajednici pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
