Povodom 10. obljetnice uvrštenja lepoglavske čipke na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i 620. obljetnice prvog pisanog spomena Lepoglave, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Grad Lepoglava organizirali su znanstveni skup na kojem su okupljenima u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca o ovim značajnim obljetnicama govorili prof. dr. sc. Mijo Korade, dr.sc., dr. Sanja Cvetnić i dr. sc. Tihana Petrović Leš.
- 620. obljetnica prvog pisanog traga Lepoglave govori o šest stoljeća bogate prošlosti Lepoglave koju su, prije svih, obilježili pavlini, nositelji znanja, obrazovanja, prosvjetiteljstva i vjere. Ostavili su pavlini dubok trag u povijesti ne samo našeg grada, već Hrvatske i srednje Europe. Zahvaljujući njima već smo tada bili dio velikog civilizacijskog dosega kao što smo i danas zahvaljujući i uvrštenju lepoglavskog čipkarstva na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić na samom početku znanstvenog skupa.
Ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nazočne je pozdravio dr. sc. Vladimir Huzjan. Istaknuo je tom prigodom da Lepoglava danas više nije, zahvaljujući naporima Grada Lepoglave, asocijacija za zatvor već za čipku, barok, Rangera i druge znamenitosti iz svoje bogate kulturne baštine.
Govoreći o Ivanu Rangeru dr. Sanja Cvetnić je naglasila da se o Rangeru dosta toga zna, ali da je njegovo ime poznatije nego sadržaj onog što je radio i napravio.
- Ranger je donio posve novi stil u kontinentalnu Hrvatsku. Naime, podaci kojima raspolažemo govore da je Ranger boravio u Italiji, najvjerojatnije u Rimu. Tako su Lepoglava i njezina okolica prve saznale što je novog u Rimu, što je novi stil. Ranger je obilježio našu baštinu. Ostavio je zidne oslike za koje možemo reći da participiraju u barokni fenomen koji je obilježio stvaralaštvo od Sankt Petersburga do juga Italije te cijele zapadne i dio istočne Europe – istaknula je dr. Sanja Cvetnić. Njeno je predavanje popraćeno fotografijama Rangerovih djela koje je izradio fotograf Darko Gorenak.
Da je jedan od najvećih samostana u Hrvatskoj bio onaj u Lepoglavi koji je 16. stoljeću postao sjedište čitavog pavlinskog reda i u kojem je stolovao i general reda nazočne je, govoreći o djelovanju pavlina, upoznao prof. dr. sc. Mijo Korade.
- Pavlini su red koji je bio autohtoni hrvatsko-ugarski red i koji je imao veliki utjecaj na društvo u kojem su djelovali, kulturu i znanost – istaknuo je prof. dr.sc Korade.
Dr. sc. Tihana Petrović Leš govorila je o uvrštenju lepoglavske čipke na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ne propustivši priliku još jednom istaknuti značaj lepoglavskog čipkarstva i jedinstvenu ljepotu lepoglavske čipke.
Ove važne obljetnice o koje su bile teme ovog znastvenog skupa obilježio je i Varaždinski klub kolekcionara izdavanjem prigodne omotnice i dopisnice.
