Na daleko poznati koprivnički Renesansni festival,koji se od 25. do 28. kolovoza održava na ostacima renesansnih bedema u Koprivnici povijesni je mega spektakl koji se može svrstati u najprestižnija takva događanja u ovom dijelu Europe, a predstavlja prezentaciju kasno srednjovjekovnih povijesnih fakata i originalnosti Koprivnice, Podravine i Hrvatske s baštinskim vrijednostima koji korespondiraju s baštinom zapadnoeuropskog kulturnoga i civilizacijskog kruga.
Ta, u Hrvatskoj uistinu jedinstvena manifestacija,predstavlja se i ove godine uz nastupe mnogobrojnih viteških, obrtničkih i glazbenih grupa iz desetak europskih zemalja kojima se oživljava povijest i utvrđuje srednjoeuropski identitet grada i regije.
Kopriva „kriva“ za ime grada danas je kulinarska delicija.Tako je i u četiri dana trajanja ovogodišnjega festivala rekonstruirana povijest kroz kulinariku i gastronomske delicije.
A i ime koje grad danas nosi također potječe iz toga vremena jer poznata legenda govori o imenu Koprivnice iz vremena najezde Mongola 1242. kad je Bela IV. Ugarsko-hrvatski kralj bježao pred tatarskom hordom prema moru. Tatari su mu nakon prelaska Drave bili za petama, pa je hitao prema utvrđenom Kalniku. Kad je stigao do potoka Koprivnice, negdje na prostoru današnje Koprivnice, nije sjašio s konja i smočio noge, već ga je konj u skoku izbacio iz sedla u bujne koprive kojih je ovdje bilo u izobilju. Srditi kralj nazvao je to mjesto Koprivnicom i stanovnike Koprivničancima i tako je ostalo do današnjih dana. Zbog toga i renesansni festival ne može bez koprive pa je i na ovogodišnjem ona bila tema mnogobrojnih gastronomskih delicija u kojima su mogli uživati i posjetitelji.
Obnovljeni renesansni bedemi mjesto su događanja
Današnja manifestacija podsjeća nas na razdoblje prije 656. godina kada je Koprivnica postala Slobodni kraljevski grad, s težištem na vremena od kraja 15. i 16. stoljeća, od kada su i gradski bedemi. Sam događaj počinje uprizorenjem dolaska kralja Ludovika Anžuvinca 1356. godine i uručivanjem Povelje Slobodnoga kraljevskog grada „gradskom sodcu“ (gradonačelniku). Svake godine se zato zahvaljujući Renatu Labazanu, inventivnom profesoru povijesti i geografije, danas direktoru Turističkog ureda Turističke zajednice Koprivnice, tu na renesansnim bedemima održava i najveći sajam srednjovjekovnih obrta u ovom dijelu Europe s kostimiranim trgovcima, vitezovima, damama, kraljem i dvorjanima, skitnicama, prosjacima, gubavcima, kmetovima, alkemičarima, zabavljačima i mnogim drugima.
Zanimljiva je i srednjovjekovna gastronomija jer kuhari kao u davna vremena na licu mjesta pripremaju jela po srednjovjekovnim receptima, a u posebnim posudama i zemljanim vrčevima toči se medovina, vino i pivo. Naime po recepturi srednjevjekovnih kuharica poznati Podravkin tim predvođen kraljevskim kuharom Zlatkom Sedlanićem pripremao je ragu od vepra s koprivom, piceka u medu i vinu sa ščipancima od koprive, jela od jaja i puževa, pečenu gusku s jačmenom kašom s koprivama, vola na ražnju, šarana na rašljama, piletinu u umaku od koprive, punjeni odojak, fileke, pečenoga kopuna, jela od fazana i divljeg zeca, racu s mlincima, pečenog vepra, prepelice i bele žgance z mlincima, te razne slastice poput orehnjače s koprivama, koprivnjaka i štruklja.
Renesansni festival Hrvatska turistička zajednica po je drugi puta proglasila top događanjem a zbog atraktivnosti sadržaja kao što su viteški turnir na konjima, noćni napad na grad, vatreni show-u, nastupa sokolara, uprizorenja renesansnog života u kojima se pojavljuju gubavci, alkemičari, žongleri, coprnice, noćobdije, prosjaci, gušćari i kmetovi proglašen je suprerbradom. Ujedno to je i najveći srednjovjekovni sajam u Hrvatskoj s više od 160 obrtnika i trgovaca koji oživljavaju stare zanate kao što su kovač,sitar, bačvar, svjećar, užar, notar, lončar, a da bi povratak u minulo vrijeme bio potpun u potpunosti je zabranjena uporaba plastike, pa se jela i pića serviraju u drvenim posudama i ručno rađenim glinenim kupicama i kriglama.Krigle su se mogle ponijeti za uspomenu.
Oko 1300 kostimiranih sudionika
Da bi se što uvjerljivije dočaralo to razdoblje života u Koprivnici organizatori su rekonstruirali prostor i sagradili drvene palisade (bedeme i kule), postavili drveni most na mjestu, gdje su oni i bili u ta vremena, te postavili privremene drvene objekte za ljude i životinje.Insceniran je i napad (dnevni i noćni) na utvrdu, održavaju se viteški turniri i oživljavaju običaji, a sve to mamac je za sve brojnije i sudionike i oduševljene posjetitelje koji glas o renesansnom festivalu u Koprivnici pronose na sve strane svijeta. Ove godine bilo je uključeno više od 1300 kostimiranih sudionika programa iz Koprivnice i šire Hrvatske te Slovenije, Italije, Mađarske, Češke, Slovačke, Njemačke, Austrije, Poljske, te oko 300 kostimirane djece. Središnja tema ovogodišnje manifestacije bila je „Srednjovjekovna glazba” koju su izvodili poznati njemački Hard Medieval Band Furunkulus i mnogi drugi izvođači te na taj način posjetiteljima približili i ondašnju glazbu i europski stil života. Zanimljivo je i da
je uz autentične kostime koji su obveza za sve aktivne su-
dionike, za ovogodišnji Renesansni festival izrađeno i desetak tisuća keramičkih krigli s logom manifestacije koje je svaki posjetitelj koji je koristio ugostiteljske usluge na manifestaciji mogao kao suvenir uz simboličnu cijenu, uračunatu u cijenu pića, ponijeti sa sobom kući ili je vratiti te zatražiti povrat novca.
Festival su ove godine posjetili i mnogobrojni političari. Gotovo svi s ljevice i desnice i sredine, rekli bi Podravci. Bili su u subotu tamo i Stjepan Mesić i Anka Mrak Taritaš i Andrej Plenković.
Doček dobrodošlice za goste i zlatnu Olimpijku Saru Kolak
A u vrijeme našeg posjeta Renesansnom festivalu najveće ovacije i dobrodošlicu doživjela je Sara Kolak, zlatna Podravka, olimpijka sa zlatnom medaljom iz Rio de Janeira. Na glavnoj pozornici dočekali su je kao što i priliči takvoj osobnosti osobno kralj i kraljica, a u ime organizatora čestitali su joj Renato Labazan i Jadranka Lakuš iz organizacije festivala.
Zelingradski vitezovi podsjetili su je svojim srednjevjekovnim kopljem na dar da njezina disciplina potječe iz tih vremena, a Sara je dobila na dar i šarene vunene rukavice da očuva ruke i jedan domaći podravski ceker da u njemu kući u Ludbreg donosi nove medalje.
Festival za samo 900 tisuća kuna
Ovogodišnji festival podržan je od Hrvatske turističke zajednice, uz druge sponzore poput Belupa, Hartmana, Pana, Podravke, PBZ, Erste banke i drugih... Kao top manifestacija u Hrvatskoj dobio je oko 200.000 kuna, a cijeli festival na kojem više od mjesecipol dana radi bezbroj entuzijasta, a u izgradnji renesansnoga grada sudjeluju i nezaposleni Podravci njih 100-tinjak, preko organiziranih javnih radova stoji samo 900.000 kuna. Prepoznali su ga mnogi, ali ne i Grad Koprivnica, no, organizatori se nadaju da će i to nerazumijevanje s godinama nestati.
