Ludbreg je već duže vrijeme, zbog količine građe, imao potrebu za muzejom, a Izmjene zakona o muzejskoj djelatnosti omogućile su malim gradovima do deset tisuća stanovnika da mogu osnovati muzej u sklopu ustanove.
Imajući to u vidu, kao i činjenicu da su u Ludbregu već postoji temelji za razvoj budućeg Muzeja – etnografska i sakralna zbirka, Centar za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ je 2018. godine krenuo u proces pripreme za njegovo osnivanje. Naime, muzej se može osnovati ako su osigurani svi uvjeti propisani zakonom, a koji uključuju muzejsku građu, relevantnu muzejsku dokumentaciju, prostor za obavljanje djelatnosti, opremu i sredstva za rad, sustav za osiguranje i zaštitu muzejske građe i dokumentacije, stručne djelatnike te plan i razvitak muzeja.
Nakon dobivanja rješenja od strane Ministarstva kulture i medija o postojanju uvjeta uslijedio je formalni upis Muzeja grada Ludbrega kao posebne organizacijske jedinice Centra. Muzej grada Ludbrega tako je službeno osnovan 2. lipnja 2021. godine.
Klasificiran je kao opći, regionalni muzej zavičajnog i kompleksnog tipa unutar kojeg se sabire, istražuje i prezentira materijalna i nematerijalna baština s područja Ludbrega. Muzejska djelatnost raspoređena je po ustrojbenim jedinicama – odjelima i zbirkama: Arheološki odjel, Etnografski odjel i Povijesna zbirka koja ima različite fondove (Fond dokumentacije, Fond numizmatike, Zbirka fotografija i negativa, Stalni postav Zbirke predmeta sakralne umjetnosti). Godine 2021. potpisan je i sporazum s udrugom Žene iz Centra svijeta kojim Muzej grada Ludbrega preuzima na sebe brigu oko prikupljenih predmeta pod nazivom „Bakina hiža i dedekov dvor“ koja uključuje stručnu obradu, zaštitu premeta i prezentaciju. Udruga je vrijednim radom prikupila brojne predmeta za koje sad treba pobrinuti struka.
Muzejski odjeli i zbirke smješteni su u tri zgrade u gradu Ludbregu – Dvorac Batthyany, Arheološki park ‘Iovia’ te Bakina hiža i dedekov dvor.
Kapelica Svetog križa i Zbirka sakralne umjetnosti u dvorcu Batthyany
Stari ludbreški grad i kapela su nastali u 12. stoljeću. To se prepoznaje po brojnim gotičkim fragmentima u dijelovima zidova.
Kapelica se još naziva i kapelom čuda, jer se u njoj dogodilo čudo Svete Krvi Kristove 1411. godine. Jedan svećenik slavio je svetu misu. Za najv. Na kapelicu Svetog Križa nadovezuje se i Zbirka sakralne umjetnosti. Jezgru postava čine djela prikupljena na području župa Ludbreg, Donji Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec. Postav je smješten u povijesnom prostoru kapelice svetog Križa u sklopu dvorca Batthyany i zapravo je dokumentirani dokaz postojanja i povijesnog trajanja kulture i umjetnosti ludbreškog kraja.
Djela koja bi bila osuđena na propadanje tako su spašena i od zaborava. Zbirkom su obuhvaćeni predmeti 17., 18. i 19. stoljeća izrađeni od kamene i drvene plastike, slike, predmeti crkvenog ruha, liturgijsko posuđe i crkvene knjige.
Muzeološku koncepciju stalnog postava zbirke pripremili su muzejski savjetnik prof. Nela Tarbuk i mr. Mario Beusan, dok su izbor izložaka i obradu građe izvršili dr. Doris Baričević, mr. Mirjana Repanić-Braun, prof. Jelena Ivoš, dr. Ivo Lentić i dr. Milan Pelc.
Na pojedinim predmetima je zbog oštećenja bilo potrebno provesti zaštitne radove, pa je tako 2004. godine u Hrvatskom resturatorskom zavodu – odjelu Ludbreg provedena konzervacija i restauracija sedam misnica i dviju zastava.
Bakina hiža i dedekov dvor
Skoro u samom centru grada, u ulici Ivana Gundulića, u nizu naizgled običnih kuća, smjestila se „Bakina hiža“ s „Dedekovim dvorom“, koji čuvaju vrijednu i bogatu baštinu ludbreškog područja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
U njoj djeluju i o njoj brinu članice Udruge „Žene iz Centra svijeta“ a cijela kuća odiše atmosferom prošlosti te je krasi očuvani stari namještaj, slike, ogledala, kućne alatke i suđe te tkalački stan.
„Dedekov dvor“ čini lijepo i prostrano dvorište s oruđem i alatima za obradu zemlje i rad u dvorištu, a njegova radionica čuva blago starih zanata.
Arheološki park Iovia
Prvi tragovi Ludbrega zabilježeni su u željeznom dobu, no kao posebno zanimljivo razdoblje ističe se doba rimskog prisustva kada Rimljani, uz lijevu obalu rijeke Bednje, izgrađuju naselje Iovia čiji su ostaci vidljivi u samom središtu grada. Ne samo da su vidljivi već su i istraženi, a dva su objekta, smještena u samom središtu grada pretvorena u zanimljivi arheološki park koji posjetiteljima dočarava način života u antici te važnost samog naselja za povijest ovog dijela Hrvatske. Za Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Iz njega vodi šest cestovnih pravaca. Mali podravski gradić razvio se na raskrižju puteva koji su vodili od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva je trgovina morala prijeći preko prijelaza na rijeci Bednji. Upravo zbog važnosti tih puteva u ovaj kraj su doselili Rimljani i izgradili Ioviu. Vremenom se uz nju razvilo i naselje.
Pitoma obala mirne rijeke Bednje, blizina rijeke Drave, najsjeverniji obronci kalničko-bilogorskih brda i odličan prometni položaj bile su glavne prednosti ove mikrolokacije. Radi tih nepromijenjenih kvaliteta i danas se ovdje nalazi centar Ludbrega.
Bogati arheološki nalazi potvrđuju da je Iovia u rimsko doba bila mjesto luksuznog življenja, odmora i uživanja njenih stanovnika. Naime, na prostoru Vrta Somođi koji je dio rimske Iovie, a koji se nalazi na prostoru današnjeg Arheološkog parka Iovia, otkrivena su dva objekta. Riječ je o antičkom kupalištu te antičkoj vili u kojoj su rimski bogataši uživali u ljepotama prirode.
Unutar arheološkog parka smješten je Centar za posjetitelje i Stalni postav koji priča priču o 2000 godina dugom kontinuitetu života na ovom području. Uz brojne arheološke nalaze koji se prezentirani, posjetitelji tako mogu pratiti i usporednu lentu svjetskih, hrvatskih i ludbreških događanja koji potvrđuju kontekst i važnost Ludbrega kroz povijest.
Arheološki par Iovia prezentira samo jedan mali dio rimske Iovie koja se nalazila na području Ludbrega, a koja dokazuje da je ovdje postojala urbana sredina sa svim blagodatima koje su takve sredine morale imati, od kupališta pa do drugih sadržaja. Zaputite li se u posjet parku imat ćete priliku, i kroz samu prezentaciju i način na koji je prezentirano koristeći suvremene tehnologije, doživjeti rimsko doba.
Jeste li znali?
U sklopu stalnog postava Arheološkog parka Iovia izložen je jedan od najpoznatijih arheoloških nalaza. Riječ je o kosturu rimskog vojnika iz 4. stoljeća koji je pronađen upravo u Vrtu Somođi, a na kojem je uspješno napravljen medicinski zahvat trepanacije odnosno otvaranja lubanje na ‘živo’. Trepanacijski otvor nalazi se na lijevoj strani lubanje, tj. na lijevoj strani čeone kosti i lijevoj tjemenoj kosti. Otvor je ovalna oblika i probio je sva tri sloja kosti, dok je tvrda moždana ovojnica bila potpuno izložena. Neurokirurški zahvat najvjerojatnije je bio izveden zbog ozljede glave. Vojnik je opreaciju proživio, štoviše živio je još nekoliko godina nakon toga. Nalaz je specifičan po tome što je najstariji takav, a pokazuje veličinu i snagu tadašnje rimske medicine.
