Izuzme li se snažan vjetar u Hrženici, koji je pretprošle nedjelje nosio crijepove i čupao stabla, sjever Hrvatske i Varaždinska županija su ovog ljeta, srećom, pošteđeni težih posljedica prirodnih nepogoda. No, još su živa sjećanja teških posljedica nedavnih poplava u Njemačkoj i Austriji, kao i na istoku Hrvatske, koji će mnoge zacijelo podsjetiti na poplave uz gornju Dravu i njezine pritoke 2012. i 2014. godine. Nakon njih, najavljivali su se razni zahvati zaštite od poplava. Što je u međuvremenu napravljeno da se takve poplave ne bi ponovile, pitali smo Danijela Bunića, direktora vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu u Hrvatskim vodama.
Predviđanje poplave nije znanstvena fantastika
Kako bi shvatili jedan od velikih pomaka u obrani od poplava, prvo nam je objasnio što se dogodilo u jesen 2012. godine, kada su bile štete na nasipu uz Dravu u Općini Cestica, te u Međimurju kod Puščina i Gornjeg Hrašćana.
-Poklopile su se dvije stvari: velike oborine, te loša upravljanja akumulacijama na hidroelektranama. Na toku Drave od Austrije do Varaždina ima čak 21 hidroelektrana. Taj dio je sada dobro reguliran, a mi sve podatke upravljanja hidroelektranama koristimo za daljnje smanjivanje rizika od poplava. Danas imamo s našim hidroelektrana na sjevernom području protokol rada, koji vrlo dobro funkcionira. Pogotovo se nakon 2012. godine sve poboljšalo; i što se tiče međunarodne komunikacije, ali, isto tako, i matematičkih predviđanja te upravljanja hidroelektranama – ukazuje Bunić i tako potvrđuje ono što se već ranije govorilo: da su u susjednima zemljama naglo puštene velike količine vode koje su izazvale poplave i štete.
U Varaždinskoj županiji područje Drave duljine je 73 kilometara, područje Bednje 106 kilometara, a područje Plitvice 68 kilometara, dok ostali vodotoci sveukupno imaju 1260 kilometara i 82 kilometara melioracijskih kanala.
Kada se govori o zaštiti od poplave za Dravu, najvažniji su prognostički modeli Hrvatskih voda, kao i mjereni podaci na području Slovenije i Austrije. Upravo ti dotoci, koji dolaze iz susjednih zemalja, glavni su doprinos poplavama u slučaju Drave. Oni su uzrokovani tamošnjim oborinama i otapanjem snijega, dok lokalne oborine kod nas imaju zanemariv utjecaj na samu Dravu.
Više o načinima obrane od poplave pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
