Eko udruga "Naša Ivanšcica" - na kraju 2023. i s pogledom u 2023.
- Osnivanje naše udruge rezultat je spontanog okupljanja ljudi zabrinutih za očuvanje naše ljepotice Ivanščice, ili Ivančice, makakogod je zvali. Sve je započelo glasinama o otvaranju kamenoloma na brdu Veliki Siljevec, koje su nas potakle na slanje upita Gradu Ivancu i na potragu za dokumentima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). Ustanovili smo da ova priča ima dugu povijest, te da susjedna Krapinsko-zagorska županija, na čijem se području Veliki Siljevec nalazi, nije o tome ni obavijestila, a kamoli zatražila mišljenje susjednog Grada Ivanca ni susjedne Varaždinske županije. Nakon pola godine našeg djelovanja, pogledajmo o čemu se radi i što smo do sada napravili.
2020. godine susjedna Općina Budinščina (u Krapinsko-zagorskoj županiji) donijela je Prostorni plan (PP) kojim su predviđena dva eksploatacijska polja (EP) za vađenje kamena, Siljevec i Obrošćica, ukupne površine 76,35 ha. Oba polja smještena su u ekološkoj mreži Natura 2000 (oznaka: HR2000371, naziv: Vršni dio Ivančice), uz samu granicu s Gradom Ivancem (u Varaždinskoj županiji). Da ironija bude veća, oba su polja unijeta u PP na zahtjeve Poduzeća za ceste Varaždin podnesene 2018. i 2019. godine.
Karta na slici 1. pokazuje da u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ima izrazito malo Nature 2000, a jedno od tih sićušnih područja je upravo Vršni dio Ivančice, čija površina iznosi samo 0.231 % površine ukupne ekološke mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Sada je privatni kapital, u liku i djelu Stjepana Juga i njegove tvrtke „Geomin“, bezobzirno nasrnuo na taj mali preostali dio, računajući na spregu s njima „sklonim“ političarima koji su odjednom otkrili svoju veliku ljubav prema kamenu.
Slika 1. Ekološka mreža Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Zaštićeno područje Vršni dio Ivančice HR2000371 označeno je crvenom strelicom.
PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA I AKTIVNOSTI
U potrazi za podrškom u obrani naše Ivančice pisali smo brojnim istaknutim osobama iz svijeta politike i znanosti, državnim institucijama i Europskoj komisiji. Mnogi od njih pružili su nam ne samo deklarativnu nego i aktivnu potporu. Punu podršku pružio nam je i Hrvatski planinarski savez (HPS).
Grad Ivanec organizirao je potpisivanje peticije građana protiv kamenoloma. Prikupljeno je 9.697 potpisa. Gradonačelnik Milorad Batinić informirao je građane o toj tematici te je održao nekoliko sastanaka i uputio dopise varaždinskom i krapinsko-zagorskom županu.
Udruga je održala nekoliko sastanaka s mještanima, na kojima smo pokazali kakvu prijetnju za ovaj kraj predstavlja kamenolom. Svjesni smo da se nitko neće boriti umjesto nas, da mi sami, mještani ovoga kraja, moramo biti glavna snaga u borbi protiv kamenoloma. To se pokazalo na Okruglom stolu u Hrvatskome saboru gdje nas je sudjelovalo sedamdesetak, a vidi se i po plakatima protiv kamenoloma postavljenima duž Ivanečke Željeznice i Željeznice te u bližoj okolici. Slijedi pregled važnijih događaja i aktivnosti.
20.7.2022. MINGOR donosi Rješenje povodom zahtjeva Geomin-a o Prethodnoj ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, u kojem se nalaže Geomin-u da je za polje Siljevec potrebno izraditi Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
2022.9.8. u Hrvatskom saboru, na Okruglom stolu Kluba zastupnika Mosta, udruga „Naša Ivanščica“ održala je prezentaciju pod naslovom „Kamenolom na Siljevcu prijetnja ekološkoj mreži i ljudima“. Od strane MINGOR-a sudionici su bili Igor Kreytmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode i Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom. Napore da se spriječi otvaranje kamenoloma poduprli su brojni sudionici: članovi Socijaldemokrata geolog Davorin Zagorščak i Velimir Kučko, članica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode i pravnica „Zelene akcije“ Željka Leljak Gracin, osnivačica udruge „Zasadi stablo, ne budi panj!“ Mateja Angelina Kramar i naročito saborski zastupnik i moderator Marin Miletić, čijom zaslugom je taj Okrugli stol održan.
Tijekom rujna, listopada i prosinca temeljem naših prijava Državnom inspektoratu na teren u neposrednoj okolici potencijalnog kamenoloma izašli su inspektor za zaštitu prirode, rudarski inspektor i dvaput šumarski inspektor. Rudarski inspektor je utvrdio povrede odredaba Zakona o rudarstvu te su protiv Geomina pokrenute upravne i kaznene mjere. Usprkos takvih svijetlih točaka, gorak okus ostavlja dojam nalaza inspektora za zaštitu prirode koji u svom nalazu piše o kamenolomu kao o svršenoj činjenici, a ne kao o potencijalnoj mogućnosti. Kako da se ne zapitamo koje to poluge moći stoje iza pritisaka za otvaranje kamenoloma?
Počevši od kolovoza pa do listopada u Ivanečkoj Željeznici i Željeznici snimljeno je nekoliko televizijskih priloga o protestima mještana protiv kamenoloma koji su emitirani na HRT-u i RTL-u, postali smo vidljivi u medijskom prostoru Varaždinske županije i na društvenim mrežama. Veliku podršku pružila nam je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić, koja je uputila zahtjeve za očitovanjem i upite MINGOR-u, Zavodu za zaštitu prirode i Krapinsko-zagorskom županu. Buru je svojim zahtjevima za očitovanjem podigla i pučka pravobraniteljica, kojoj smo se također obratili. U Ivanec i na teren potencijalnog kamenoloma došli su brojni saborski zastupnici Socijaldemokrata, Zeleno-lijevog bloka i SDP-a. Svoje zalaganje protiv kamenoloma javno je izrazio i Damir Habijan, zastupnik HDZ-a koji pledira za što skorije proglašenje Parka prirode Ivančica.
Veoma veliku pomoć nastojanjima za očuvanje Ivančice pruža Speleološka udruga „Kraševski zviri“ iz Ivanca. Na lokaciji EP Siljevec ta je udruga otkrila spilju u kojoj obitava šišmiš, što je značajan doprinos u prilog zaštite ovoga područja. U organizaciji te udruge 29. studenog je u Ivanečkoj Željeznici održan vrlo sadržajan sastanak članova udruge „Naša Ivanščica“ s vodećim članovima stručnih tijela HPS-a i to Komisije za zaštitu prirode i Komisije za speleologiju. Sudionici sastanka bili su, među ostalima, sveučilišni profesori
Nenad Buzjak, Ivan Martinić i Nenad Škrlec, tajnica Sanja Škrlec, predsjednik Planinarskog društva „Ravna gora“ Dubravko Šincek i gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić. Razmotrene su okolnosti i mogući pravci djelovanja s ciljem zaštite ovoga područja. Izražena je bojazan da bi kod donošenja odluke u korist ili protiv kamenoloma odlučujuću riječ mogla imati politika a ne struka. Usvojena je preporuka da se prikupe informacije u kojoj fazi je postupak proglašenja Parka prirode Ivančica te da učinimo sve što je moguće da se taj postupak ubrza.
U očitovanju krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koje nam je dostavila predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Sandra Benčić, također se izražava sklonost proglašenju Parka prirode Ivančica, ali se nažalost ostavljaju i otvorena vrata za otvaranje kamenoloma. Nadamo se da će župan Kolar ipak ostati zapamćen po onom prvom.
Slika 2. Rana koja vapi do neba.
MISLI GLOBALNO – DJELUJ LOKALNO
Tom premisom trebali bismo usporiti globalno zatopljenje, spasiti Zemlju. I svi se kunemo u to, sve dok se to ne tiče nas samih. E, onda pronalazimo sva moguća „opravdanja“ zašto baš u ovom konkretnom slučaju moramo od toga odstupiti, zašto će baš u ovom slučaju šteta biti zanemarivo mala u odnosu na korist itd. Jasno je da je tržište za kamen veliko i slobodno. To je naša nova domovina Unija. Više nije potrebno osvajati Hrvatsku oružjem. Ona pada bez metka. Pada novcem onih koji ga imaju. Ne trebaju više slati svoje vojnike da nas porobe. Novac je dovoljan. Ta čarobna poluga nevidljive moći otvara sva vrata, probija i najveće barijere, kupuje sve i gotovo svakog. Sami ćemo razarati Hrvatsku da bi kamen prodavali za novac, onima koji čuvaju svoj okoliš. Godišnja renta, koju omanjem gradiću sjeverozapadne Hrvatske plaća veliki kamenolom, toliko je „velika“ da, prema riječima njegovog gradonačelnika, niti tri ove rente nisu dovoljne za postavljanje jednog nasušno potrebnog semafora. Ako je tome tako, a ne želimo demantirati uvaženog gradonačelnika, pitamo se koja ga je ljuta nevolja nagnala da za takvu siću dozvoljava godinama upropaštavanje života mještanima, da je selo pored kamenoloma potpuno opustjelo već decenijima? Pitamo se koje su to „nevidljive“ poluge moći na djelu? Možda bi odgovor trebalo potražiti u stihovima velikog hrvatskog književnika i domoljuba Antuna Gustava Matoša:
U šarmantnoj pozi moderni poganac,
najmio ga stranac, da nam metne lanac.
Taj klatež, što o pravdi blebeće,
on za korist tuđu laže, kleveće.
- Svima vama, kojima je na srcu spas ovog jedinog planeta kojeg imamo, svima koje brine pomisao na ono što ćemo ostaviti u naslijeđe našoj djeci i unucima, svima koji volite našu Hrvatsku, svima vama i vašim najmilijima želimo Blagoslovljen Božić i sretnu novu 2023. godinu! - poručuju iz Eko udruge "Naša Ivanščica".
