Okrugli stol na temu "Park prirode Ivančica na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora" održan je u Saboru prošlog četvrtka u organizaciji Kluba zastupnika HDZ-a. Na nedavna događanja oko proglašenja dijela Ivanščice parkom prirode i potencijalnom otvaranju kamenoloma Siljevec u Ivanečkoj Željaznici osvrnuli su se izEko udruge "Naša Ivanščica", čije priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Proglašenje Parka prirode Ivanščica moglo bi donijeti novu nadu Siljevcu i spriječiti otvaranje kamenoloma. No umjesto nade - beznađe. Kako bi drukčije moglo i biti kad sve ovisi o političkim akterima koji s jedne strane promoviraju zaštitu prirode, a s druge strane pitanje kamenoloma guraju - pod tepih.
>> Okrugli stol u Saboru: Park prirode Ivančice na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora!
16. veljače u Hrvatskom je saboru održan Okrugli stol zastupnika HDZ-a na temu Parka prirode. Održana je i prezentacija izvrsne publikacije Romana Ozimeca o budućem Parku prirode, predstavljene su geološke, arheološke, hidrološke, povijesne, biološke i druge osnove koje pridonose proglašenju Parka. Autor je naglasio da je ovo područje podistraženo, tj., Hrvatska vrvi bioraznolikošću, a stručnjaka je malo, još manje onih koji su se bavili našim krajem. Tako da Ivanščica dosad jednostavno nije imala sreće. Da se nalazi u nekoj drugoj državi koja ne obiluje tolikim specifičnim i zaštićenim područjima, njezin bi značaj bio prepoznat davno prije i puno bi ranije stavljena pod zaštitu. Budući da se ipak nalazi u Hrvatskoj, prepuštena je političkoj volji i interesu.
O nužnosti zaštite ovog područja priča se već gotovo jedno stoljeće, a 2013. smo gotovo i dobili Park prirode, no eto, nismo. Zašto? Jer je nedostajalo pravog zamaha, ili pak je ideja o Parku prirode nekome smetala. Sada je tu HDZ koji je ponovno aktualizirao cijelu priču i čini se da bi Park prirode ovaj put zaista i mogao zaživjeti, a sve bi trebalo biti finalizirano 2024. godine. Nadajmo se samo da Park prirode neće biti Trojanski konj i prisjetimo se povijesti: "Ne vjeruj Danajcima ni kad darove nose". Naime, Park prirode će zaživjeti, no opcija otvaranja kamenoloma nije isključena.
Iako po Zakonu o zaštiti prirode kamenolomu u parku prirode više-manje nije mjesto, ipak postoji još načina da nam se isti "prikrpa". Najizgledniji se tiče određivanja granica budućeg Parka. Naime, kad je 2013. godine trebao biti proglašen Park prirode Hrvatsko Zagorje, područje koje bi ulazilo u sastav Parka bilo je izrazito veliko. Na nedavno održanom Okruglom stolu naglašeno je kako je taj prostor sada dosta manji, a još će se i dodatno smanjiti. A granice budućeg Parka dogovarat će ni više, ni manje nego Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija. Župan Varaždinske županije naglašava da je za Park prirode, a pitanje kamenoloma prebacuje na župana Krapinsko-zagorske županije na čijem području se Siljevec nalazi. A taj je župan već javno iznio stav da bi bilo idealno da može i Park prirode i kamenolom. Što je donekle i razumljiv stav ako pogledate kartu i sam položaj Siljevca. To područje je istureno u samu granicu s našom županijom i zapravo gotovo ni nema razlike u zračnoj udaljenosti Siljevca do centra Ivanca i centra Budinščine. Kad to sve uzmemo u obzir, samo bi čudom Siljevec mogao pronaći svoje mjesto u budućem Parku prirode.
Ako nas vrijeme i politika ipak demantiraju pa zaštite i Siljevec, nitko sretniji od nas. No ni to nije jamstvo da ovdje kamenolom neće proraditi. Jer primjerice, u Parku prirode Velebit, podno čuvenih Tulovih greda, trebao bi proraditi kamenolom, što je koncesionaru pošlo za rukom čak i bez studije utjecaja na okoliš! Za naš Siljevec studija je potrebna, nije još predana, no sigurni smo da se sprema negdje u tišini. Kad bude gotova, imate ćemo kratko vrijeme da reagiramo na nju. A imat će i koncesionar da otkloni sve što bude sporno. Kod Trogira postoji 12 kamenoloma. Za 3 su mještani sudski osporili studije utjecaja na okoliš, no kamenolomi ipak rade. To su manji kamenolomi, no jedno se eksploatacijsko polje u godinu dana s početnih 5 ha proširilo na 18. Plan je da se na Siljevcu počne s 27 ha, a potom doda i Obroščica i zamislite samo kamo to sve vodi. Jedno je sigurno, ako se otvori, ovaj kamenolom neće biti malen.
I što ćemo onda zapravo dobiti 2024.? Najveću zaštitu Ivanščice dosad i najveću devastaciju Ivanščice dosad? Kako to uopće može ići zajedno? Jednom će je rukom maziti, drugom mlatiti. Neposredna blizina vodotoka, eksponiranost vizurama (kamenolom će biti savršeno vidljiv s vrha Ivanščice), zaštićeno područje, stanište izrazito rijetkih vrsta, ništa ne pomaže Siljevcu. Teško da će mu pomoći i proglašenje Parka prirode. Svim se srcem nadamo da griješimo, no vrijeme će pokazati."