U situaciji da država u idućoj godini poreznim izmjenama planira uzeti županijama, gradovima i općinama oko 300 milijuna kuna, a kako bi zadržale standarde u komunalnoj uređenosti te i dalje mogle graditi i održavati javne objekte, posebice one u školstvu i zdravstvu, mnoge jedinice lokalne samouprave od početka iduće godine povećat će komunalnu naknadu.
Ističu to iz Grada Ludbrega, dodajući da i Ludbreg dijeli njihovi sudbinu. Ujedno navode da su, kako bi zadržali mogućnost ulaganja u spomenute objekte, ali i mogli sufinancirati brojne EU projekte, bili praktički prisiljeni povećati komunalnu naknadu.
- Pozivajući se na novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave od 1. siječnja povećavaju komunalnu naknadu. Vrijednost boda za obračun U Ludbregu nije se mijenjala više od 10 godina i bila je najniža od svih gradova u okruženju. S druge strane ulaganja u komunalnu infrastrukturu poput javnih površina i rasvjete iz godine u godinu rastu pa je i Gradsko vijeće Grada Ludbrega sredinom prosinca izglasalo povećanje vrijednosti boda za obračun te naknade – pojasnio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
Primjerice za stambeni prostor u 1. zoni od 60 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 15,00 kn mjesečno, a novi 18,00 kn. Za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 30,00 kn mjesečno, a novi 36,00 kn. Za stambeni prostor u 2. zoni od 60 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 12,00 kn mjesečno, a novi 14,40 kn, a za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 24,00 kn mjesečno, a novi 28,80 kn.
Kada je riječ o stambenom prostoru u 3. zoni od 60 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 9,00 kn mjesečno, a novi 12,60 kn, a za stambeni prostor od 120 m2, dosadašnji iznos komunalne naknade je 18,00 kn mjesečno, a novi 25,20 kn.
- Komunalna naknada koristi se za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, kao i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu Grada Ludbrega – dodatno je pojasnio Bilić.
Ukazao je da jedinicama lokalne samouprave u prilog ne ide ni nova porezna reforma za iduću godinu, kojom će, kako je naglasio, županijama, gradovima i općinama uzeti oko 300 milijuna kuna iz poreznih prihoda koji će nedostajati za provedbu EU projekata.
- Time će najviše biti kažnjeni upravo oni gradovi i općine te županije koji su najuspješniji po povlačenju EU sredstava. Među njima je sa 108 milijuna kuna vrijednim projektima u pet godina i Grad Ludbreg. Jedino rješenje koje nam je država ovoga časa ostavila, a kako bismo i dalje mogli financirati europske projekte je ono koje je najmanje popularno, a to je povećanje nameta za građane, u ovom slučaju to je povećanje komunalne naknade koja je i dalje na nivou županije pa i šire najniža. Nastojali smo zaštiti građane povećanjem koji nije preveliko, ali smo ih istovremeno zatražili podršku za provođenje daljnjih projekata. Sve to je dio odgovornosti jedne zajednice, a mi smatramo da projekte vrijedi provoditi – zaključio je ludbreški gradonačelnik.
Dodajmo da u Ludbregu u zonu 1 spadaju naselja Ludbreg i Selnik, zonu 2 čine naselja Sigetec Ludbreški, Globočec Ludbreški, Kućan Ludbreški, Hrastovsko, Poljanec, Slokovec, Apatija dok su zona 3 Bolfan, Čukovec, Vinogradi Ludbreški i Segovina.
