Riječ gostiona dolazi od praslavenske riječi gost što znači stranac. Nekada su to bila mjesta namijenjena da putnicima pružaju smještaj, jelo i piće pa i zabavu. Ovim središnjim mjestima društvenog i poslovnog života, a po potrebi i psihoterapeutskog učinka, kako nekada tako i danas, nekada je obilovao i grad Varaždin.
Naime, prije dvjesto, tristo godina u gradu je djelovao zavidan broj gostiona i svratišta koje su svojim gostima i putnicima pružale smještaj u opskrbljenim sobama, obrok, kapljicu okrijepe i druženje, ali i staje te remize za konje. Broj tadašnjih gostiona ne treba čuditi ako uzmemo u obzir pogodan prometni položaj Varaždina, koji je oduvijek privlačio velik broj stranih trgovaca i putnika koji su trebali smještaj.
Situaciju je na neko vrijeme promijenio koban požar 1776. godine koji je, između ostalog, uništio i svratišta koja su ponovno niknula u drugoj polovici 19. stoljeća.
U želji da vam pružimo pogled u ovaj zanimljivi djelić nekadašnje varaždinske svakodnevice, posjetili smo objekte i lokacije u kojima su se nekada nalazila omiljena i najpoznatija svratišta i gostione vrlo živopisnih naziva, pokraj kojih svakodnevno prolazimo.
Gostiona "K crnom orlu' i svratište 'K zlatnom orlu"
Na današnjem Franjevačkom trgu koji je nekada nosio naziv Adžijin trg, na kućnom broju 17 djelovala je najveća gostiona u gradu zanimljivog naziva "K crnom orlu" vlasnika Matije Gaislegera. Nakon velikog požara gostionica je prestala s radom, a na tom se mjestu najvjerojatnije u prvoj polovici 19. stoljeća otvorilo svratište "K zlatnom orlu".
Svratište i gostiona "K divljem čovjeku"
Prolazeći Kukuljevićevom ulicom svakodnevno prolazimo pokraj Hotela Istra na čijem je mjestu početkom 19. stoljeća Balthasar Bedekovich izgradio zgradu, koja je nakon njegove smrti prodana gostioničaru Josephusu Stimleru, koji je u njoj otvorio svratište "K divljem čovjeku". To je svratište bilo jedno od najboljih u gradu. Međutim, Varaždinac Novak je početkom 20. stoljeća srušio zgradu i izgradio današnju uglovnicu u kojoj je bio smješten tada suvremeni Hotel Novak, kojem se nakon 1945. godine vraća naziv Hotel Istra.
Svratište i gostiona "Zlatno janje"
Navedeno svratište i gostionu u Kukuljevićevoj ulici na kućnom broju 17 već je prije 1818. godine vodio Paulus Femon. Kasnije će se tu otvoriti poznati restoran "Janje" kojeg Varaždinci jako dobro pamte.
"Gradska pivnica"
Poznata obitelj Erdody u našem je gradu, između ostalog, u svojem vlasništvu u 19. stoljeću imala gostionu "Gradska pivnica". Nalazila se u Kranjčevićevoj ulici na broju 9, a kasnije je promijenila ime u "Herrenkeller".
"Gostionica gradu Beču"
Palača nekadašnjeg zagrebačkog kaptola i danas krasi Draškovićevu ulicu i upravo se u toj zgradi kratko nalazila "Gostionica gradu Beču". Godine 1848. kaptol je palaču prodao varaždinskom gostioničaru Joannesu Schmidtu koji ju je ubrzo prodao i napustio gostionicu.
Svratište i gostiona "K volu"
Na današnjem Trgu bana Josipa Jelačića, kod nekadašnjeg gornjeg gradskog mosta nalazilo se svratište i gostiona "K volu". Međutim, točna lokacija danas nije poznata.
Svratište i gostiona "K zlatnom lavu"
Na području nekadašnjeg sjevernog grabišta, a danas je to Nazorova ulica, na kućnom broju br. 12 nalazi se sačuvana bidermajerska jednokatnica u kojoj je djelovalo svratište i gostiona "K zlatnom lavu".
Danas spomenute zgrade imaju neku drugu namjenu, dok je jedino uglovnica u kojoj je smješten Hotel Istra do današnjih dana zadržala svoju prvotnu funkciju. Evocirajući slike iz prošlosti, nije teško zamisliti grad u nekim boljim danima kada su ulice bile ispunjene obrtničkim radnjama i dućanima, vrvjele prolaznicima, putnicima i gostima koji su dolazili sa svih strana i tražili smještaj u jednom od navedenih svratišta. Centar grada kojim danas šećemo tek je isječak iz neke metafizičke slike u kojoj samo sjene "žive" s pozadinskom arhitektonskom scenografijom.
